Naslov
Usamljenost i preferirana samoća u relaciji sa samoprocjenom zdravlja odraslih
(Loneliness and preferred solitude in relation with self-rated health of adults)

Autori
Tucak Junaković, Ivana ; Nekić, Marina ; Burić, Irena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Drugi sarajevski dani psihologije: Knjiga sažetaka / - Sarajevo : Filozofski fakultet u Sarajevu, Odsjek za psihologiju, 2012

Skup
Drugi sarajevski dani psihologije

Mjesto i datum
Sarajevo, Bosna i Hercegovina, 20.04.2012. - 21.04.2012

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
usamljenost; samoća; samoprocjena zdravlja
(loneliness; solitude; self-rated health)

Sažetak
Mnoga istraživanja pokazuju da je samoprocjena zdravlja dobar pokazatelj objektivnog zdravstvenog stanja odraslih osoba. Brojni činitelji objašnjavaju individualne razlike u samoprocjeni zdravlja: spol, dob, socioekonomski status, bračni status, prisutnost kroničnih bolesti, ličnost osobe, zdravstveno ponašanje i drugi. Važnu skupinu činitelja koji mogu utjecati na zdravlje čine i oni koji se odnose na domenu socijalnog funkcioniranja. Primjerice, usamljenost se dovodi u vezu s brojnim problemima tjelesnog i mentalnog zdravlja. S druge strane, odnos preferirane samoće i zdravlja nije bio predmet većeg istraživačkog interesa. Moglo bi se pretpostaviti da, za razliku od usamljenosti, samoća, definirana kao dobrovoljno povlačenje od drugih, ne bi trebala biti povezana sa zdravstvenim problemima. Cilj je ovoga istraživanja bio ispitati spolne razlike u samoprocjeni zdravlja te ispitati doprinos usamljenosti i preferirane samoće, nakon kontrole utjecaja nekih sociodemografskih varijabli, objašnjenju individualnih razlika u samoprocjeni zdravlja u prigodnom nekliničkom uzorku odraslih. U istraživanju je sudjelovalo 300 osoba u dobi od 25 do 75 godina iz različitih dijelova Hrvatske. Od instrumenata su korištene kratka verzija UCLA skale usamljenosti i Adaptirana skala preferirane samoće, dok je samoprocjena zdravlja ispitana jednim pitanjem („Kako biste ocijenili svoje sadašnje zdravlje?“). Suprotno nekim ranijim nalazima, rezultati našeg istraživanja pokazali su da se muškarci i žene ne razlikuju značajno u samoprocjeni zdravlja (t=1, 55, p> , 05). Usamljenost je značajno negativno, iako relativno nisko, korelirala sa samoprocjenom zdravlja (r= -, 19, p< , 01). Nakon kontrole doprinosa nekih sociodemografskih varijabli, usamljenost je vrlo skromno, iako značajno, pridonijela objašnjenju varijance samoprocjene zdravlja (ΔR2= , 02, p< , 05). Samoća nije značajno korelirala sa smoprocjenom zdravlja (r= -, 08, p> , 05) te ni njezin doprinos objašnjenju ove kriterijske varijable nije bio značajan (ΔR2= , 01, p> , 05). Dakle, usamljenost kao emocionalno neugodno iskustvo treba razlikovati od samoće kao željenog stanja. U prilog tome govore i njihovi donekle različiti odnosi sa zdravljem.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA