Naslov
Uzročna veza kao pretpostavka odgovornosti liječnika za štetu kod "neželjenog rođenja" djeteta s teškim malformacijama
(Causation as reqirement for medical liability in wrongful birth cases)

Autori
Bukovac Puvača, Maja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Skup
3. Kongres Hrvatske komore zdravstvenih radnika - Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 02.06.2016. - 05.06.2016

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
uzročna veza; odgovornost liječnika; neželjeno rođenje
(causation; medical liability; wrongful birth)

Sažetak
U području odgovornosti liječnika za štetu u poredbenom pravu posebnu pažnju izazivaju sporovi o odgovornosti za štetu zbog neželjenog rođenja djece. Slučajevi neželjenog rođenja ("wrongful birth") obuhvaćaju dvije grupe slučajeva: one u kojima je dijete neželjeno bez obzira na zdravstveno stanje, te one u kojima je dijete rođeno s teškim tjelesnim ili duševnim manama i zato je postalo neželjeno. Neželjenim životom ("wrongful life") pravna znanost i sudska praksa nazivaju slučajeve u kojima zahtjev za naknadu štete zbog svog života s teškim malformacijama, prema liječniku koji te malformacije nije otkrio prije njegova rođenja, postavlja samo dijete. U radu je analizirana austrijska, njemačka, talijanska i francuska sudska praksa, te odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske o navedenim slučajevima. Neželjena rođenja i neželjeni životi su po pitanju uzročnosti kao pretpostavke odgovornosti posebno sporni slučajevi jer je u njima liječnička pogreška, ako i kada postoji, "prouzročila" rođenje djeteta, odnosno njegov život, što može dovesti do neprihvatljive kategorizacije rođenja djeteta kao štete. U ovu se uzročnu vezu nužno upliće i mogući prekid trudnoće kao karika bez koje se njezino postojanje ne može utvrditi. S gledišta odštetnog prava, naime, prekid trudnoće u ovakvim slučajevima predstavlja radnju sprečavanja nastanka štete, što je, naravno, zbog vrijednosti o kojima se radi i te kako sporno. Kada se pitanje postojanja uzročne veze pozitivno riješi, problem postaju vrste i opseg šteta obuhvaćenih odgovornošću liječnika, oko kojih sudska praksa i pravna teorija poredbenog prava još nisu usuglasile mišljenja. Primjena općih pravila odštetnog prava može dovesti do rezultata koji su samo na prvi pogled pozitivni za pacijente. Odgovornost liječnika za svu štetu u ovakvim slučajevima može imati vrlo ozbiljne posljedice, poput nepotrebnog upućivanja na razne testove, od kojih neki i nisu potpuno bezopasni, obavještavanja o svakoj i najmanjoj sumnji u nepravilnost koje može trudnoj ženi štetiti i ugroziti njezino zdravlje i daljnji tijek trudnoće, predlaganju pobačaja i onda kada je vjerojatnost rođenja djeteta s malformacijom izuzetno mala itd. Liječnici, naravno, ne mogu biti oslobođeni odgovornosti za svoje pogreške pri vođenju i kontroli trudnoće, ali se ni sva šteta roditelja ne bi trebala na njih prebaciti. Roditelji trebaju imati pokrivene sve povećane troškove uzdržavanja i odgoja djeteta rođenog s oštećenjima u okviru zdravstvenog i socijalnog osiguranja, dok se odgovornost liječnika, kada se ona utvrdi treba usmjeriti na neimovinsku štetu (povredu prava osobnosti).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pravo

POVEZANOST RADA