Naslov
Znanstveno mišljenje o mogućnosti jodiranja pustinjske soli
(Scientific opinion on possibility to iodize desert salt)

Autori
Kusić, Zvonko ; Katalenić, Marijan ; Drenjančević, Ines ; Jelaković, Bojan.

Izvornik
HAH, http://www.hah.hr/wp-content/uploads/2015/10/ZM-o-mogucnosti-jodiranja-pustinjske-soli-FINAL-1.pdf

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, ekspertiza

Godina
2016

Ključne riječi
Pustinjska sol; jodiranje soli; poremećaji uzrokovani nedostatnim unosom joda
(Desert salt; salt iodization; iodine deficiency disorders)

Sažetak
Nedostatan unos joda uzrokuje brojne funkcijske i razvojne poremećaje od kojih je najvažnije zaostajanje u psihomotornom razvoju. Najosjetljivije skupine su trudnice i djeca. U svjetskim razmjerima, jodna deficijencija je najvažniji uzrok oštećenja mozga, upravo kod spomenutih skupina, te jedini uzrok oštećenja koji se može jednostavno prevenirati. Glavni izvori joda u hrani su morski plodovi, jaja, mlijeko i mliječni proizvodi te jodirana sol. Jodiranje soli je u svijetu najčešće korištena metoda za kontrolu i eliminaciju poremećaja uzrokovanih nedostatkom joda (engl. iodine deficiency disorders-IDD). Hrvatska je u prošlosti bila područje s izrazitim nedostatkom joda uz pojavu kretenizma. Zbog prisutnosti blagog do umjerenog nedostatka joda, uveden je 1996. godine Naputak o jodiranju kuhinjske soli (NN 84/96)koji propisuje jodiranje s 25 mg kalijeva jodida po kilogramu soli, a kao rezultat Hrvatska je postigla dostatan unos joda što su potvrdila i istraživanja provedena 2009. godine. Istraživanje Hrvatske agencije za hranu o učestalosti konzumacije posebnih vrsta soli, svjesnosti o sadržaju joda u tim vrstama soli te važnosti konzumacije jodirane soli u RH, pokazalo je da 11, 2% ispitanika konzumira posebne vrste soli. Rezultati istraživanja također ukazuju na nedovoljnu svijest potrošača o sadržaju joda u tim solima te važnosti konzumacije jodirane soli. Predmetna pustinjska sol se dobiva iz pustinje Lut u Iranu, visoke je čistoće te sadrži 98, 5 % natrijevog klorida. Uzimajući u obzir važnost konzumacije jodirane soli i rezultate istraživanja i učestalosti konzumacije posebnih vrsta soli te kako tvrtka koja traži odobrenje za stavljanje na tržište RH pustinjske sol i koja nije jodirana, nije dostavila dokumentaciju kojom bi dokazala kako je u pitanju sol koju nije moguće jodirati iz razloga navedenih u članku 8. stavku 1. Pravilnika o soli (2011), proizlazi da spornu sol nije moguće staviti na tržište s manjim udjelom joda od onog propisanog člankom 7. točkom 6. istog Pravilnika (2011)

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti, Kliničke medicinske znanosti, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA