Naslov
Subjektivna, željena i očekivana dob i neki aspekti dobrobiti: što starijima treba da bi se osjećali mlađe?
(Subjective, desired and expected age, and some aspects of well-being: what older people need to feel younger?)

Autori
Nekić, Marina ; Tucak Junaković, Ivana ; Ambrosi-Randić, Neala

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
XX. Dani psihologije u Zadru: Sažetci priopćenja / Penezić, Zvjezdan ; Slišković, Ana ; Ćubela Adorić, Vera ; Gregov, Ljiljana ; Nikolić, Matilda ; Nekić, Marina ; Ombla, Jelena ; Šimunić, Ana ; Tokić, Andrea - Zadar : Odjel za psihologiju Sveučilišta u Zadru, 2016

ISBN
978-953-331-102-9

Skup
XX. Dani psihologije u Zadru

Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 19.05.2016. - 21.05.2016

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
subjektivna dob; željena dob; očekivana dob; uspješno starenje; dobrobit
(subjective age; desired age; expected age; successful aging; well-being)

Sažetak
Kronološka dob je važna varijabla u istraživanjima iz područja razvojne psihologije, međutim, rezultati studija na starijima jasno pokazuju da ona nije dovoljna da bi se pojasnile veze dobi i varijabli dobrobiti. Subjektivna dob ili koliko starima se ljudi uistinu doživljavaju, važno je razvojno obilježje. Rezultati istraživanja pokazuju da se tijekom odrasle dobi razlika između kronološke i subjektivne dobi značajno povećava, ili preciznije rečeno starije osobe se osjećaju u prosjeku mlađima bez obzira na njihovu kronološku dob. Također je utvrđeno da su dimenzije subjektivne dobi pozitivno povezane s procjenom zdravstvenog stanja i sa zadovoljstvom životom, ali i drugim varijablama dobrobiti. Osim subjektivne dobi, u recentnijim istraživanjima se naglašava i važnost proučavanja procjene željene i očekivane dobi, pa se može uočiti kako starije osobe očekuju da će živjeti kraće nego što žele. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi u kojoj se mjeri procjene subjektivne, željene i očekivane dobi mogu objasniti različitim varijablama dobrobiti. Uzorak su činile 264 starije osobe, prosječne dobi od 69 godina. Uspješno starenje smo zahvatili Skalom samoprocjene uspješnog starenja (Tucak Junaković i Nekić, 2016), dok je optimizam bio ispitan revidiranom verzijom Life Orientation Test-a (Carver, 2013). Ostali relevantni konstrukti su bili ispitani po jednim pitanjem koje se odnosi na svaki pojedini aspekt dobrobiti. U skladu s očekivanjima, naši su sudionici procjenjivali da se osjećaju mlađe u odnosu na svoje vršnjake, i to u prosjeku čak 10 godina. Osim toga, željeli bi u prosjeku doživjeti 88 godina, ali očekuju da će živjeti 4 godine manje. Starije osobe koje osjećaju da imaju manje godina u odnosu na svoju kronološku dob su one osobe koje procjenjuju da imaju dobro tjelesno i mentalno zdravlje, te koje u prosjeku osjećaju materijalnu sigurnost i zadovoljstvo. Za subjektivnu dob su se još značajnim pokazali i optimizam i uspješno starenje. Za starije osobe koje su smatrale da se osjećaju mlađe u odnosu na svoje vršnjake važno je dobro tjelesno zdravlje i doživljaj da uspješnije stare. Isti prediktori su se pokazali značajnima i za očekivanu dob. I na kraju, optimizam je bio jedini značajan prediktor za željenu dob. Rezultati ovog istraživanja ukazuju na važnost subjektivne, željene i očekivane dobi u kontekstu psihološke dobrobiti i kvalitete života u starijoj dobi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA