Pregled bibliografske jedinice broj: 827525
Učestalost vršnjačkog nasilja s obzirom na obilježja adolescenata i doživljeno nasilje u obitelji
Učestalost vršnjačkog nasilja s obzirom na obilježja adolescenata i doživljeno nasilje u obitelji // Psihologijske teme, 25 (2016), 2; 197-221 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 827525 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Učestalost vršnjačkog nasilja s obzirom na obilježja adolescenata i doživljeno nasilje u obitelji
(The frequency of peer violence with respect to characteristics of adolescents and experienced violence in the family)
Autori
Sušac, Nika ; Ajduković, Marina ; Rimac, Ivan
Izvornik
Psihologijske teme (1332-0742) 25
(2016), 2;
197-221
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
vršnjačko nasilje ; nasilje u obitelji ; rodne razlike ; materijalni status
(peer violence ; domestic violence ; gender differences ; financial status)
Sažetak
U radu su prikazani rezultati prvog istraživanja vršnjačkog nasilja provedenog u Hrvatskoj na nacionalno reprezentativnom uzorku. Cilj je istraživanja bio ispitati raširenost vršnjačkog nasilja te obilježja djece koja na različite načine sudjeluju u takvu nasilju. Posebna je pozornost posvećena doživljavanju nasilja u obitelji i njegovu odnosu s uključenošću u vršnjačko nasilje. U istraživanju je sudjelovalo 3470 djece u dobi od 11, 13 i 16 godina (5. i 7. razred osnovne te 2. razred srednje škole). Pokazalo se kako je 64.1% djece neuključeno u vršnjačko nasilje, 14.8% su žrtve, 6.3% počinitelji, a 14.8% je počinitelja žrtava. Vršnjačko nasilje raste s dobi kada se radi o broju učenika koji su uključeni kao počinitelji i počinitelji žrtve, dok udio žrtava vršnjačkog nasilja opada nakon 7. razreda osnovne škole. Djevojčice su u većem udjelu žrtve i počinitelji žrtve te u većoj mjeri sudjeluju u relacijskom nasilju, dok su dječaci češće uključeni u fizičko i verbalno nasilje. U svim skupinama djece koja doživljavaju nasilje veći je udio onih koji imaju ispodprosječan materijalni status, a počinitelji su češće djeca iz obitelji iznadprosječnog materijalnog statusa. Među djecom koja nisu uključena u vršnjačko nasilje najmanje je onih koji su tijekom života bili izloženi nasilju u obitelji, dok ih je najviše među počiniteljima žrtvama vršnjačkog nasilja. Prikazani su rezultati raspravljeni u kontekstu nalaza ranijih istraživanja te potencijalnih rizičnih čimbenika za uključenost djece u vršnjačko nasilje.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija, Socijalne djelatnosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Pravni fakultet, Zagreb
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus