Pregled bibliografske jedinice broj: 827428
Najraniji i rani radovi kipara Rudolfa Valdeca
Najraniji i rani radovi kipara Rudolfa Valdeca // Ars adriatica, 3 (2013), 193-208 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 827428 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Najraniji i rani radovi kipara Rudolfa Valdeca
(The earliest and early works of sculptor Rudolf Valdec)
Autori
Quien Enes
Izvornik
Ars adriatica (1848-1590) 3
(2013);
193-208
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Art Nouveau skulpture ; Rudolf Valdec ; najraniji radovi ; Apollo ; Iso Kršnjavi ; glina ; gips ; bronca
(Art Nouveau sculpture ; Rudolf Valdec ; earliest works ; Apollo)
Sažetak
Znanstveni članak „Najraniji i rani radovi kipara Rudolfa Valdeca“ obrađuje do sada potpuno nepoznate najranije radove kipara Rudolfa Valdeca iz njegove secesijske faze u razdoblju od 1896. do 1898., nastale nakon povratka sa školovanja na minhenskoj Akademie für Bildenden Künste. Radi se o 3 reljefa s motivom Apolona („Apolon delfijski“/“Apolonova himna“, „Apolon musagetes“ i „Apollo pythothonos“) rađenih za zabate Umjetničkog paviljona, tek pristiglog iz Budimpešte u Zagreb s Milenijske izložbe 1896. Reljefi su nastali godine 1898. i bili su izlagani na Hrvatskom salonu, da bi poslije nestali. Drugi reljef je pod nazivom „Per aspera ad astra“ („Per ardua ad astra“) nastao također godine 1898. Zatim slijedi analiza skulpture „Krist Salvator“, također iz godine 1898. Ovi su reljefi bili u sadri, nakon izložbe na Hrvatskom salonuostali su nepovratno izgubljeni, najvjerojatnije uništeni. Analizirani su prema fotografijama iz Arhiva za likovne umjetnosti HAZU. Zatim slijede analize antologijskih refelja iz rane faze kao što su: „Ljubav, sestra smrti“, „Magdalena“ i „Memento mori“. Prvi reljef je iz godine 1897., a druga dva su iz godine 1898. Postoje i u sadri i izliveni u bronci i nalaze se u Gliptoteci HAZU u Zagrebu. Iz iste su godine i dva Valdecova portreta, ona Platona i Aristotela, koje radi kao prvu dobivenu narudžbu dr. Ise Kršnjavija, onodobnog pročelnika Odjela za bogoštovlje i nastavu u Opatičkoj ulici 10 u Zagrebu. Kamene biste se tamo i danas nalaze, dok su gipsani modeli u Gliptoteci HAZU. Članak analize temelji na mnogobrojnim istraženim arhivskim materijalima, do sada nikada istraženim i objavljenim.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest umjetnosti