Naslov
Utjecaj različitih uzgojnih uvjeta na status fosfora u cikli i radiču
(Influence of different genetic conditions on phosphorus status in beet and chicory)

Autori
Vincek, Sebastijan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
12.07

Godina
2016

Stranica
35

Mentor
Herak Ćustić, Mirjana

Ključne riječi
dnevna potreba; minerali; morfološke karakteristike; povrće
(daily use; minerals; morphological characteristics; vegetables)

Sažetak
Povrće čini važan dio ljudske prehrane, obiluje hranjivim tvarima, mineralima i vlaknima. Konzumacijom povrća u ljudski se organizam unosi malo kalorija, a mnogo vitamina i minerala. Fosfor je važan biogeni element koji ulazi u sve biokemijske procese u biljci kao što su fotosinteza, glikoliza, disanje. Također je sastavni dio adenozin tri fosfata (ATP) i najvažniji je sakupljač i prenosilac energije u biljci. Najčešće vidljivi nedostaci fosfora su usporen metabolizam, slabiji rast i razvoj biljke, ali i korijena. Lišće je manje, kao pri nedostatku N jer je vezano s procesom rasta biljke. Većina tala u Hrvatskoj sadrže izrazito malo fosfora koji je dostupan biljkama, jednim dijelom zbog financijske situacije u kojoj se nalaze poljoprivrednici, a s druge strane zbog fosfora kao elementa koji je teško pokretan. Ako se fosfor i nađe u pristupačnom obliku u tlu brzo prelazi u nepristupačne oblike. Fosfor je po zastupljenosti drugi mineral u ljudskom organizmu što potvrđuje činjenica da je prisutan u svim stanicama. Praktično sudjeluje u svim fiziološko kemijskim reakcijama. Osim za kosti, neophodan je i za pravilnu građu zubi. Važan je za iskorištavanje ugljikohidrata, masti i proteina. Također, njegova važnost očituje se i u rastu, održavanju i popravku staničnih struktura, proizvodnji energije, pravilnoj kontrakciji srčanog mišića, aktivnosti mozga i živaca. Dnevna potreba za fosforom kod odraslih ljudi iznosi oko 700 miligrama. Cilj rada bio je utvrditi i usporediti količinu fosfora u uzorcima cikle i radiča koji su prikupljeni na različitim lokacijama iz različitih uzgojnih uvjeta. Uzorkovano je povrće koje je proizvedeno na konvencionalni i ekološki način. Prosječni uzorci osušeni su na 105 °C. Fosfor je nakon digestije s koncentriranom HNO3 i HClO4 u mikrovalnoj peći određen na spektrofotometru. Statistička obrada podataka pratila je model analize varijance (ANOVA) pomoću programa SAS. Količina fosfora u suhoj tvari cikle kretala se u rasponu od 0, 12 do 0, 54 % P, dok se fosfor u svježoj tvari cikle kretao od 15, 92 do 54, 78 mg P u 100 g-1. Najveću količinu fosfora u suhoj i svježoj tvari imala je cikla iz ekološkog uzgoja. Utvrđena količina fosfora u radiču u suhoj tvari kretala se u rasponu od 0, 52 do 0, 70 % P. Utvrđene vrijednosti fosfora u svježoj tvari radiča kretale su se od 32, 53 do 47, 70 mg P u 100 g-1. Neznatno više vrijednosti fosfora pokazuje radič iz ekološkog uzgoja. Dobiveni rezultati fosfora u cikli i radiču iz ekološkog uzgoja upućuju na bogatu opskrbu organskom tvari i/ili dobru opskrbu tla fosforom.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA