Naslov
Kolekcionari, privatne zbirke i utjecaj na tržište
(Collectors, private collections and influence on market)

Autori
Quien Enes

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Umjetnost i tržište: Vrednovanje umjetničkih djela u tržišnoj ekonomiji

Urednik/ci
Vera Turković, Ariana Novina

Izdavač
Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu

Grad
Zagreb

Godina
2015

Raspon stranica
129-142

ISBN
978-953-7072-14-8

Ključne riječi
od privatnih zbirki do muzeja, kolekcionarstvo, dražbe, privatne zbirke i aukcijska kuća ''Kontura D. O. O.'' u Hrvatskoj
(From private collections to museums, collectioning, auctions, private collections and auction house "Kontura")

Sažetak
Bavljenje kolekcionarstvom ne potvrđuje samo ekonomski status kolekcionara (jer se to može učiniti i na druge načine), već je u pitanju potvrda onoga što Bourdieu naziva ''kulturnim kapitalom''. Reputacija kolekcionara i njihovih zbirki često je bila odskočna daska za karijere mnogih umjetnika čija su se djela našla u prestižnim privatnim zbirkama. Početkom formiranja prvih umjetničkih zbirki smatra se renesansa (obitelji Medici u Firenzi, d'Este u Ferrari, Gonzaga u Mantovi, Montefeltro u Urbinu, Visconti i Sforza u Milanu, i dr.). Nakon industrijske revolucije, među novim slojem bogatih poduzetnika, industrijalaca, trgovaca i bankara bilo je onih koji su skupljali umjetnička djela i tako utrli put potonjim kolekcionarima čije zbirke danas čine srž mnogih muzeja u zapadnom svijetu. Prvu polovicu 20. stoljeća u Americi obilježilo je otvaranje brojnih muzeja osnovanih na temeljima privatnih kolekcija (Guggenheim muzej u New Yorku osnovao je Solomon Guggenheim, Getty fundaciju u Los Angelesu John P. Getty, njujorški muzej moderne umjetnosti MoMa materijalno je pomagala obitelj Rockfeller, J. P. Morgan dio je svoje vrijedne umjetničke kolekcije poklonio njujorškom Metropolitan muzeju, Andrew Mellon poklonio je svoju bogatu umjetničku zbirku i dao novac za osnivanje Nacionalne galerije u Washingtonu…). Umjetničko tržište u našoj zemlji kreće se u ''sivoj zoni'', djela se kupuju direktno od umjetnika ili od trgovaca, rjeđe u komercijalnim galerijama koje izdaju račun. Međutim, za ''živu'' scenu i njezin opstanak, neophodan i sve važniji čimbenik postaju privatni kolekcionari. Neki od njih, poput Tomislava Klička, Marinka Sudca ili Marijana Hanžekovića, uspijevaju čak i animirati medije i na taj način doprijeti do šire javnosti, koju fascinira njihova posvećenost sakupljanju umjetničkih djela. Kao najkonkretnija, legitimna i uspješna djeluje aukcijska kuća ''Kontura d. o. o.'' s pripadajućom joj galerijom i izdavaštvom (art magazin i monografije).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija, Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA