Naslov
Utjecaj jelenske divljači na šumska staništa Moslavačke gore
(The influence of reed deer on forest habitats of Moslavačka Mountain)

Autori
Nekvapil, Nenad

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Poljoprivredni fakultet u Osijeku

Mjesto
Osijek

Datum
11.07

Godina
2016

Stranica
106

Mentor
Ozimec, Siniša

Ključne riječi
jelen obični ; šumsko stanište ; drveće ; šteta ; lovstvo
(red deer ; forest habitat ; trees ; damage ; hunting)

Sažetak
Utjecaj jelenske divljači na šumska staništa Moslavačke gore istraživan je na području državnog otvorenog lovišta VII/15 „Zapadna Garjevica“. Istraživanje je provedeno od travnja do kraja rujna 2012. godine, na površini od 535, 34 ha, na istim lokalitetima kao i prethodno istraživanje provedeno prije 24 godine (1988.). Zabilježena su sva neoštećena i oštećena stabla, koja su prema obliku oštećenja razvrstana u kategorije malog, srednjeg i jakog oštećenja. Analiziran je sadržaj buraga odstrijeljene jelenske divljači, kao i kemijski sastav kore običnoga graba. Ukupno je zabilježeno 198.271 stablo iz 13 vrsta šumske dendroflore. Zastupljenost neoštećenih stabala izosi 76, 2 % stabala, a oštećenih 23, 8 %. Mala oštećenost utvrđena je za 4, 1 % stabala, srednja za 4, 7 % i jaka oštećenost za 15, 0 % stabala. Najviše izložena utjecajima od jelenske divljači su vrste drveća glatke kore i stabla manjih prsnih promjera, dok se intenzitet oštećenja smanjuje povećanjem prsnog promjera, odnosno dobi stabla. Obični grab čini udio od 26, 8 % ukupno istraživanih stabala i najviše je izložen oštećenju od jelenske divljači. Oštećenost običnog graba iznosi 15, 0 % ili 56 stabala po hektaru, a najviše su oštećena stabla prsnog promjera od 10, 0 cm do 14, 9 cm. Ukupna oštećenost stabala u šumskim staništima Moslavačke gore umanjena je za 0, 8 % prema stanju utvrđenom 1988. godine. Sezonski aspekti prehrane jelena ovise o prirodnim izvorima hrane. Tijekom zime i proljeća hrani se guljenjem kore i odgrizanjem grančica, pupova i listova, stvarajući oštećenja na drveću. Povećanjem brojnosti i gustoće populacije jelenske divljači u 24-godišnjem razdoblju od 1988. do 2102. godine nije narušen normalan razvoj i stabilnost šumskih staništa Moslavačke gore. Integracija mjera šumskog i lovnog gospodarenja unaprjeđuje općekorisne funkcije šume i doprinosi očuvanju šumskih ekosustava.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija, Poljoprivreda (agronomija), Šumarstvo

POVEZANOST RADA