Pregled bibliografske jedinice broj: 825873
Utjecaj iseljeničkoga kapitala na gospodarski razvoj Dubrovnika u razdoblju između dva svjetska rata
Utjecaj iseljeničkoga kapitala na gospodarski razvoj Dubrovnika u razdoblju između dva svjetska rata // DRUGI HRVATSKI ISELJENIČKI KONGRES 1.-3. srpnja 2016., Šibenik Program Kongresa / Knjiga sažetaka / Bencetić, Lidija (ur.).
Zagreb: Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva, 2016. str. 34-35 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 825873 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj iseljeničkoga kapitala na gospodarski razvoj Dubrovnika u razdoblju između dva svjetska rata
(The Influence of Immigrants' Capital on the Economic Development in Dubrovnik between the Two World Wars)
Autori
Benić Penava, Marija
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
DRUGI HRVATSKI ISELJENIČKI KONGRES 1.-3. srpnja 2016., Šibenik Program Kongresa / Knjiga sažetaka
/ Bencetić, Lidija - Zagreb : Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva, 2016, 34-35
ISBN
978-953-59127-0-5
Skup
DRUGI HRVATSKI ISELJENIČKI KONGRES
Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 01.07.2016. - 03.07.2016
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
iseljenički kapital; Dubrovnik; Jugoslavija 1918-1941; bankarstvo; brodarstvo; turizam
(Immigrants' Capital; Dubrovnik; Yugoslavia 1918-1941; banking; shipping; tourism)
Sažetak
Iseljeništvo ima iznimnu ulogu u gospodarskom razvoju Hrvatske. U izlaganju će se razmotriti utjecaj iseljeničkog kapitala na ekonomski razvoj na primjeru Dubrovnika u međuratnom razdoblju. Teške gospodarske prilike — kolonatski sustav, agrarna prenaseljenost, vinogradarska kriza, nedostatak novca i mogućnosti plasmana poljoprivrednih proizvoda tjerali su dalmatinske težake na iseljavanje u razdoblju prijelaza iz 19. u 20. stoljeće. Nakon Prvog svjetskog rata iseljavanje se intenziviralo, pa je Hrvatska u razdoblju između dva svjetska rata bila pogođena drastičnim gubitkom stanovništva, osobito sa šireg dubrovačkog područja. Manjak prirodnih resursa, prometna izdvojenost, niska razina poduzetništva i slabe primjene tehnološkoga napretka djelovala je ograničavajuće na ekonomski razvoj Dubrovnika. Kako u Dubrovniku nije postojala mogućnost razvoja industrije, iseljenički kapital je odigrao značajnu ulogu u njegovom ekonomskom razvoju. Stečevina iseljenika prve generacije, prije svega usmjeravanjem na brodarsku djelatnost, postala je osnovom za ekonomski napredak Dubrovnika i dubrovačkog područja. Iseljenička ušteđevina je dominirala u parobrodskim društvima, čineći brodarstvo međuratnoga razdoblja najakumulativnijom i najpropulzivnijom djelatnošću. Brodari su stečenu dobit ulagali u druge djelatnosti, posebice u hotelijerstvo te na taj način utjecali na turizam – novu rastuću djelatnost u strukturi privrede. Suvremeni se organizirani turizam na jadranskoj obali uglavnom vezuje uz pojavu parobrodarstva i prvih organiziranih skupina posjetitelja. Isto tako, osnivači prvih trgovinskih organizacija bili su poznati dubrovački povratnici koji su djelovali na izrazito širokoj poslovnoj osnovi baveći se: brodarstvom, industrijskom proizvodnjom, zatim zastupničkim, komisionarskim i otpremničkim poslovima, veletrgovinom i međunarodnom trgovinom. Uspješan razvoj uslužnih djelatnosti bio je usko povezan s razvojem bankarstva na dubrovačkom području.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Ekonomija, Povijest
