Naslov
Giht i hiperuricemija
(Gout and hyperuricemia)

Autori
Belančić, Andrej ; Krpina, Marija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
7. Kongres "Prehrana i klinička dijetoterapija" s međunarodnim sudjelovanjem / Hrvoje Omrčen, Anđela Bašić, Petra Baumgartner, Ivan Pavlović, Matea Tomasić - Rijeka : Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2016, 56-56

Skup
7. Kongres "Prehrana i klinička dijetoterapija" s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 10.06.2016. - 12.06.2016

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
hiperuricemija; metatarzofalangealni zglob; purini; regulacija prehrane; tophi urici
(hyperuricemia; metatarsophalangeal joint; purines; diet; tophi urici)

Sažetak
Giht je posljedica odlaganja kristala mononatrij urata u tkivima, obično artikularno i paraartikularno s rekurentnim ili kroničnim artritisom. Oko 10% stanovništva razvijenih zemalja ima hiperuricemiju (muškarci >0, 42 mmol/L ; žene >0, 36 mmol/L) ; razlikujemo simptomatski i asimptomatski oblik. Giht se pojavljuje u manje od 0, 5% populacije. Najčešće zahvaća muškarce starije životne dobi. Purinske i pirimidinske baze sastavni su dio nukleotida. Najvažniji purini su adenin i guanin, a od njih mogu nastati hipoksantin, ksantin i mokraćna kiselina. Adenin i guanin nizom enzimskih reakcija prelaze do ksantina koji se dalje oksidira do mokraćne kiseline pomoću ksantin-oksidaze. Hiperuricemija može nastati kao posljedica povećane proizvodnje urata, smanjenog izlučivanja ili povećanog unosa (iznutrice, plava riba, suhomesnati proizvodi, alkohol). Najčešći uzrok hiperuricemije je smanjeno izlučivanje preko bubrega. Takvo stanje može biti nasljedno, a javlja se i pri dugotrajnoj konzumaciji alkohola, dugotrajnoj primjeni nekih lijekova (diuretici, ASK ) te uz bolesti koje smanjuju glomerularnu filtraciju. Povećano stvaranje urata može biti posljedica ubrzane izmjene nukleoproteina u hematološkim bolestima (leukemije, limfomi, hemolitičke anemije), ili pak nasljednog poremećaja u metabolizmu purina (Lesch-Nyhanov sindrom). Mokraćna kiselina kristalizira se u formi mononatrijevog urata te se taloži u zglobovima i drugim tkivima što potiče kaskadu oslobađanja i interakcije posrednika upale. Faktori koji doprinose kristalizaciji su hiperuricemija kao najvažniji te niske temperature, acidoza, hidratacija zglobova itd. Akutni uratni artritis obično započinje s iznenadnim nastupom boli, češće noću, a najčešće zahvaća metatarzofalangelani zglob palca (podagra) koji iznenada postaje bolan, crven, otečen, osjetljiv i topao. Napadaj traje svega nekoliko dana ako se adekvatno liječi. Kronični uratni artritis stvara deformitete popraćene bolovima i ograničava zglobne pokrete slično reumatoidnom artritisu. Oko 20% oboljelih stvara urinarne kamence mokraćne kiseline ili kalcij oksalata koji se kompliciraju opstrukcijama ili infekcijama sa sekundarnim tubulointersticijskim oštećenjem. To dodatno pogoršava izlučivanje urata i ubrzava odlaganje kristala u tkivima. Uz kliničku sliku i nalaz hiperuricemije za postavljanje dijagnoze veliku važnost, posebice pri prvom akutnom napadaju gihta, ima i artrocenteza-pretraga sinovijalne tekućine. Dijagnozu potvrđuje nalaz igličastih, izrazito negativno dvolomnih kristala urata koji slobodno plivaju u tekućini ili su fagocitirani. RTG zapis izuzetno je koristan pri sumnji na kronični uratni artritis za dokaz prisustva tophi urici, dok se u akutnom prednost daje artrocentezi. Zbog suzbijanja akutne upalne reakcije u terapiju je odmah po početku simptoma poželjno uvesti kolhicin, dok se NSAR ili kortikosteroidi nešto rijeđe koriste. Za snižavanje uricemije koriste se urikozurici-sulfinpirazon, probenecid ili pak inhibitor ksantin-oksidaze, alopurinol. Oboljelima se savjetuje i dijetna prehrana uz izbjegavanje alkohola i hrane bogate uratima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA