Pregled bibliografske jedinice broj: 824866
Njemački utjecaj na nazivlje hrvatske sudske prakse u razdoblju od 1848. do 1918.
Njemački utjecaj na nazivlje hrvatske sudske prakse u razdoblju od 1848. do 1918. // Višejezičnost kao predmet multidisciplinarnih istraživanja / Udier, Sanda Lucija ; Cergol Kovačević, Kristina (ur.).
Zagreb: Srednja Europa ; Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku (HDPL), 2015. str. 493-508
CROSBI ID: 824866 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Njemački utjecaj na nazivlje hrvatske sudske prakse u razdoblju od 1848. do 1918.
(The German Influence on the Terminology of the Croatian Judiciary in the period between 1848 and 1918)
Autori
Husinec, Snježana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Višejezičnost kao predmet multidisciplinarnih istraživanja
Urednik/ci
Udier, Sanda Lucija ; Cergol Kovačević, Kristina
Izdavač
Srednja Europa ; Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku (HDPL)
Grad
Zagreb
Godina
2015
Raspon stranica
493-508
ISBN
978-953-7963-27-9
Ključne riječi
hrvatsko pravno nazivlje, njemački leksički elementi, izravni i neizravni njemački utjecaj, njemačke prevedenice, dijakronijska analiza, sudski dokumenti
(Croatian legal terminology, German lexical elements, direct and indirect German influence, German calques, diacronic analysis, court documents)
Sažetak
Stvaranje modernog hrvatskog pravnog nazivlja započelo je sredinom 19. stoljeća nakon uvođenja hrvatskog kao službenog jezika u javne službe, a njegovo usustavljivanje trajalo je uglavnom do 1918. godine. Prije uvođenja hrvatskog jezika njemački je jezik, uz latinski, imao dominantnu ulogu u Hrvatskoj. Svi važeći zakoni bili su tada na njemačkom jeziku, a tijekom više povijesnih razdoblja prije polovice 19. stoljeća njemački jezik bio je i jezik sudstva. Stoga se pravno nazivlje u Hrvatskoj razvijalo dijelom prema njemačkom predlošku. Tako je 1850-ih nastao prvi njemačko-hrvatski rječnik pravnih i političkih naziva Juridisch-politische Terminologie für die slavischen Sprachen Österreichs, a na hrvatski su prevođeni i najveći i najvažniji austrijski zakoni poput Obćeg gradjanskog zakonika, Gradjanskog parbenog postupnika, Kaznenog zakona o zločinstvih, prestupcih i prekršajih i drugih. Time su mnogi pravni instituti po prvi put dobili svoje hrvatske nazive. Ovaj rad predstavlja rezultate istraživanja njemačkog utjecaja na hrvatsko pravno nazivlje koje je rabila sudska praksa u razdoblju od 1848. do 1918. godine. Cilj istraživanja bio je utvrditi koje je njemačke leksičke elemente preuzela sudska praksa i ugradila u hrvatski pravni jezik tijekom promatranog razdoblja ; koliki je bio izravni, a koliki neizravni njemački utjecaj ; u kojoj mjeri su se upotrebljavale njemačke prevedenice te kakve su one bile po vrsti. Budući da je postojao neposredan jezični dodir između njemačkog i hrvatskog jezika na polju prava, polazi se od hipoteze da je njemački jezik, usprkos izraženom jezičnom purizmu, izvršio određeni utjecaj na hrvatsko pravno nazivlje. Navedena hipoteza provjerava se dijakronijskom analizom sudskih dokumenata pisanih na hrvatskom jeziku od početka 1850-ih do 1918. godine. Prikazano istraživanje daje potpuniji uvid u oblikovanje i razvoj znanstvenog i strukovnog nazivlja na polju prava te omogućava stjecanje novih spoznaja o razvitku hrvatskog pravnog nazivlja u okviru standardizacije hrvatskog jezika.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pravo, Filologija
