Pregled bibliografske jedinice broj: 824538
Kakve veze ima kako smo postali obitelj? Stavovi okoline prema posvojenoj djeci i njihovim roditeljima
Kakve veze ima kako smo postali obitelj? Stavovi okoline prema posvojenoj djeci i njihovim roditeljima // XX. DANI PSIHOLOGIJE U ZADRU / Penezić, Zvjezdan ; Slišković, Ana ; Ćubela Adorić, Vera ; Gregov, Ljiljana ; Nikolić, Matilda ; Nekić, Marina ; Ombla, Jelena ; Šimunić, Ana ; Tokić, Andrea (ur.).
Zadar: Odjel za psihologiju Sveučilišta u Zadru, 2016. str. 100-100 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 824538 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kakve veze ima kako smo postali obitelj? Stavovi okoline prema posvojenoj djeci i njihovim roditeljima
(What does it matter how we became a family? Attitudes towards the adopted kids and their parents)
Autori
Modić Stanke, Koraljka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
XX. DANI PSIHOLOGIJE U ZADRU
/ Penezić, Zvjezdan ; Slišković, Ana ; Ćubela Adorić, Vera ; Gregov, Ljiljana ; Nikolić, Matilda ; Nekić, Marina ; Ombla, Jelena ; Šimunić, Ana ; Tokić, Andrea - Zadar : Odjel za psihologiju Sveučilišta u Zadru, 2016, 100-100
ISBN
978-953-331-102-9
Skup
XX. DANI PSIHOLOGIJE U ZADRU
Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 19.05.2016. - 21.05.2016
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
posvojenje; stavovi; posvojena djeca; adoptivni roditelji; eksternalizirani i internalizirani problemi
(adoption; attitudes; adoptees; adoptive parents; internalizing and externalizing problems)
Sažetak
Iako istraživanja sugeriraju da kod posvojene djece postoji veći rizik od pojave različitih bihevioralnih, psiholoških i akademskih problema, pokazalo se da je većina posvojenika dobro prilagođena. Postotak posvojene djece među korisnicima psihološke/psihijatrijske pomoći u pravilu je veći od očekivanog, no stručnjaci upozoravaju da to nije rezultat isključivo većeg intenziteta/frekvencije problema posvojenika nego i veće osjetljivosti članova obitelji i okoline da reagiraju i potraže pomoć čak i kad su problemi relativno mali. Takve reakcije okoline mogu biti odraz postojećih stavova u društvu pa je cilj ovog istraživanja bio ispitati implicitne stavove prema pojedinim članovima adoptivnih obitelji. Pretpostavljalo se da će okolina posvojenu djecu, posebno onu s indikacijom eksternaliziranih problema, procjenjivati negativnije od biološke djece, tj. da će njihov profil u većoj mjeri ukazivati na mogućnost postojanja bihevioralnih, psiholoških i akademskih problema. S druge strane, budući se posvojenje u pravilu smatra altruističnim, pretpostavljalo se da će okolina adoptivne roditelje procjenjivati pozitivnije od roditelja biološke djece. Studentice predškolskog odgoja (N=58) i psihologije (N=52) dobile su zadatak pročitati dvije vinjete - o Marku (8.5 g.) s indikacijom eksternaliziranih problema i Davidu (7.5 g.) s indikacijom internaliziranih problema – te na skalama semantičkog diferencijala procijeniti njih i njihove roditelje. Sudionice su po slučaju pridijeljene ili a) skupini koja je dobila informaciju da je Marko posvojeno, a David biološko dijete ili b) skupini koja je dobila obrnute informacije. Multivarijatnom analizom varijance pokazalo se da postojanje razlika u procjeni biološke i posvojene djece te njihovih roditelja ovisi o kontekstu tj. o opisu ponašanja samog djeteta. Posvojeno dijete s eksternaliziranim ponašanjem sudionice su procjenjivale tužnijim, emocionalno nestabilnijim, nižeg školskog uspjeha, niže motivacije za učenjem te više nezainteresiranog za sudjelovanje u nastavi u odnosu na biološko dijete. Nije bilo razlika u procjenama posvojenog i biološkog djeteta s internaliziranim ponašanjem. Iako su gotovo svi sudionici posvojitelje procijenili velikodušnima, općenito pozitivnije procjene dobivene su samo u slučaju djeteta s internaliziranim ponašanjem pri čemu su roditelje posvojenog djeteta sudionice procjenjivale pouzdanijima, velikodušnijima, aktivnijima, jačima, sposobnijima i ponosnijima od roditelja biološkog djeteta.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija, Socijalne djelatnosti