Pregled bibliografske jedinice broj: 8238
Organizational transformation of construction firms in Croatia
Organizational transformation of construction firms in Croatia // Economic management of innovation, productivity and quality in construction / Prof.dr.sc. Mariza Katavić (ur.).
Zagreb: Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1996. str. 753-764 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 8238 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Organizational transformation of construction firms in Croatia
Autori
Medanić, Barbara
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Economic management of innovation, productivity and quality in construction
/ Prof.dr.sc. Mariza Katavić - Zagreb : Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1996, 753-764
Skup
CIB International symposium Zagreb 96.
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 04.09.1996. - 07.09.1996
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
organizacijska transformacija; građevinarstvo; pretvorba
(organizational transformation; construction; transition)
Sažetak
U strukturnom smislu, rad (objavljen na engleskom jeziku) sadrži: Sažetak, 1. Uvod, 2. Obilježja prijašnje organiziranosti građevinskih poduzesća tr transformaciju vlasništva i njene implikacije na odnos prema kapitalu, 4. Nove smjernice u unutrašnjem organizacijskom ustrojstvu i novi odnos prema troškovima, 5. Utjecaj obilježja građevinskog polovanja na internu učinkovitost građevinskih poduzeća i odnos prema poslovnom riziku, 6. Osjetljivost suvremenh građevinskih poduzeća na vanjske utjecaje, 7. Zaključak i 8. Literatura.
U sadržajnom smislu, ishodište radu je činjnjenica da je organizacijska struktura hrvatskih građevinskih poduzeća i bila kroz u dugi niz godina funkcija njihovog specifičnog okruženja. To im je okruženje institucionalno nametalo unutrašnje ustrojstvo, oblike i metode odlučivanja, performance tijekom proizvodno poslovnog procesa, te ponašanje na samom tržištu. Sve je to u konačnici, izizloženo djelovanju drugih eksternih i internih činilaca, imalo za posljedicu rigidnu i o strategiji neovisnu unutrašnju organizaciju, neracionalno upravljenje i rukovođenje, te neracionalno i skupo poslovanje. Kako je, uz to, bila riječ i o vemenu imamnentnom obliku vlasništva, tj. o državnom vlasništvu zvanom "društveno", troškovi su se funkcioniranja prisutne organizacijske strukture ugrađivali u cijenu outputa do razine koju je tadašnje tržište prihvaćalo Iziznad te granice, građevinska su poduzeća laulazila u
poslovanje bez dobitka, odnosno u zonu poslovanja s gubitkom, koji je dijelom bivao pokrivan iz njihovih rezervi iz ranijih godina, na teret dijela plaća svih tu zaposlenih radnika i službenika, te, u najrazličitijim
varijantama, na teret namjenskih izvora države (općina, zajednica općina, Republike), koji su najčešće bili nazivani "sredstvima rezervi", sredstvima za intervencije u privredi", i slično.
Zadaća pri korištenju tih sredstava uvijek je bila sačuvati konkretnu građevinsku organizaciju netaknutom, nepromijenjenog kapaciteta, a napose s istim brojem zaposlenih, jer je uvijek bila riječ o poduzećima koja su - zapošljavanjem stanovitog broja ljudi - pomagali državi u očuvanju socijalnog mira. što više, glavni parametar u odlučivanju što poduzeti s takvim poduzećima da bi ono trajno opstala, kao sposobna trajno proizvodno angažirati u njemu zaposlene ljude, bio je upravo broj tu zaposlenih ljudi.
Građevinska su poduzeća takvog tipa bila prostorno raspore|ena diljem cjele Hrvatske, barem po jedno na prostoru svake tadašnje teritorijalne jedinice, a samo je na području većih gradova bilo njih više u pravilu s većom vrijednosti osnovnih sredstava, s znatno većim brojem zaposlenih od prosječnog, u većoj mjeri specijaliziranih, ali i sa mnogo rigidnijom organizacijskom strukturom od onih manjih.
Nakon raspada bivše Jugoslavije, u osamostaljenoj su Hrvatskoj u domeni gospodarstva započeli multilateralni transformacijski procesi najvećeg mogućeg intenziteta.
U okviru njih, iz temelja se mijenjaju društveno-politički sustav, oblici vlasništva, način upravljanja poduzćima i načela njihovog poslovanja.
Drastično se, primjerice, smanjuje broj ranijih građevinskih poduzeća na hrvatskom gospodarskom prostoru, osnivaju se i nova, mijenja se njihova velčina i iz temelja transformira njihovo organizacijsko ustrojstvo. Zadržavaju se, pri tom, samo prijeko potrebni elementi ranijeg organizacijskog ustrojstva, a svi oni, bez kojih je moguće poslovati u novim uvjetima postepeno se isključuju.
Hrvatska verzija ovog rada usmeno je prezentirana i na Saboru hrvatskih graditelja u Cavtatu, 1996. godine, a u cijelosti je publicirana u Zborniku radova: "Hrvatsko društvo građevinskih inženjera- Sabor hrvatskih graditelja 96, Graditeljstvo u obnovi i razvitku Republike Hrvartske", stranice 483-491, s tim što sadrži i sažetak na engleskom jeziku.
Izvorni jezik
Engleski
Znanstvena područja
Ekonomija
POVEZANOST RADA
Projekti:
149110
Ustanove:
Građevinski i arhitektonski fakultet Osijek
Profili:
Barbara Medanić
(autor)