Pregled bibliografske jedinice broj: 823719
Kvaliteta života bolesnika poslije moždanog udara u Osječko-baranjskoj županiji: šestomjesečna procjena funkcionalnog deficita
Kvaliteta života bolesnika poslije moždanog udara u Osječko-baranjskoj županiji: šestomjesečna procjena funkcionalnog deficita // 3. Simpozij medicinskih sestara i fizioterapeuta neurološke rehabilitacije / Barac, Boško ; Butković Soldo, Silva ; Tomić, Svetlana ; Mirošević Zubonja, Tea (ur.).
Zagreb: Neurologia Croatica, 2010. str. 128-128 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 823719 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kvaliteta života bolesnika poslije moždanog udara u Osječko-baranjskoj županiji: šestomjesečna procjena funkcionalnog deficita
(Quality of Life of Patients after Stroke in County Osijek-Baranya: evaluation of functional deficit during six months)
Autori
Prlić, Nada ; Kadojić, Dragutin ; Kadojić, Mira ; Pekić, Vlasta ; Vorkapić, Ksenija ; Skelac, Danijela
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Skup
3. Simpozij medicinskih sestara i fizioterapeuta neurološke rehabilitacije
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 19.05.2010. - 22.05.2010
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
kvaliteta života; bolesnik; moždani udar;
(quality of life; patient; stroke;)
Sažetak
Cilj je prospektivne studije bio utvrditi kvalitetu života i stupanj resocijalizacije bolesnika nakon moždanog udara (MU) u Osječko-baranjskoj županiji: povezanost ishoda moždanog udara i kvalitete života tijekom šest mjeseci. Ispitanici i metode. Istraživanjem je obuhvaćen 161 ispitanik, 82 muških i 79 ženskih s prvim u životu akutnim MU koji je liječen na Klinici za neurologiju Kliničke bolnice Osijek. Najmalađa ispitanica imala je 35 godina, a najstarija 98 sa srednjom vrijednosti od 72.43. Za procjenu funkcionalnog deficita upotrijebljen je Barthelov indeks (BI) i Skala dnevnih životnih aktivnosti (SDŽA). Prvo mjerenje učinjeno je u akutnoj fazi bolesti, a kontrolne smo procjene izvršili 30, 90 i 180 dana nakon MU u kući bolesnika. Rezultati. Vrijednosti BI bile su u stalnom porastu (55, 80, 95, 95). Sve čestice BI po mjerenjima statistički su značajne (p<0, 001) osim odjevanja i stolice. BI pokazuje veću ovisnost žena. Ispitanici prema stupnjevima ovisnosti, mjerene BI, razlikuju se po spolu u svim mjerenjima osim u trećem (p=0, 111). Po vrsti MU najveća je razlika u čestici prijelaz (p=0, 009). Između čestica BI postoji vrlo dobra do izvrsna povezanost. SDŽA pokazuje veću samostalnost muškaraca. Značajna je razlika u skupini muškaraca kod čestice kupovina (p=0, 029), dok po drugim česticama u skupini muškaraca kao i u skupini žena nema statistički značajne razlike. Po vrsti i lokalizaciji MU unutar mjerenja razlika je kod žena. Najveća je razlika kod žena u odnosu na bračno stanje između udana i udovica u trećem i četvrtom mjerenju u česticama kupovina (p=0, 033) i priprema hrane (p=0, 039). Između čestica SDŽA postoji umjerena do izvrsna povezanost. Zaključak. Istraživanje pokazuje da MU značajno utječe na temeljne i posebne aktivnosti dnevnoga života i narušava kvalitetu života oboljelih. HMU ostavlja teže posljedice negoli IMU. Posljedice MU pogoršavaju se s višom životnom dobi oboljelog. Žene imaju nižu razinu samostalnosti. Bolesnici koji se iz bolnice nisu vratili u obitelj, u kojoj su ranije živjeli, su preminuli. Naša studija pokazuje da se oporavak postiže do 3 mjeseca i da nema razlike od 3-6 mjeseci. Nužno je potaknuti u zajednici provođenje različitih mjera za poboljšanje resocijalizacije i unaprjeđenje kvalitete života bolesnika nakon MU.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
POVEZANOST RADA