Naslov
Usporedba percepcije poremećaja glasa između skupina učitelja i odgojitelja uz pomoć upitnika za samoprocjenu
(Comparison of perception of voice disorders among a group of teachers and educators with a questionnaire for self-assessment)

Autori
Pipek, Marina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
20.06

Godina
2016

Stranica
50

Mentor
Heđever, Mladen

Neposredni voditelj
Bonetti, Ana

Ključne riječi
poremećaji glasa; Voice Handicap Index; učitelji; odgojitelji
(voice disorders; Voice Handicap Index; teachers; preschool teachers)

Sažetak
Za neke osobe glas predstavlja više od samog medija prenošenja poruka, on je njihovo glavno sredstvo za obavljanje posla. Osobe koje obavljaju takve poslove nazivamo vokalnim profesionalcima. U tu skupinu pripadaju učitelji i odgojitelji. Većina istraživača ne odvaja jasno skupine odgojitelja i učitelja već ih proučavaju kao jednu (''teachers''). Međutim, u malobrojnim istraživanjima koja odvajaju i/ili uspoređuju ove skupine odgojitelji pokazuju veće probleme s glasom od učitelja. U ovom istraživanju odgojitelji i učitelji ispitani su kao dvije odvojene i različite skupine. Cilj rada je ispitati i usporediti učestalost simptoma poremećaja glasa između skupine učitelja i odgojitelja uz pomoć upitnika za samoprocjenu glasa, verzije Voice Handicap Indexa prilagođenog za hrvatski jezik. Pokušao se steći uvid kako i koliko ove dvije skupine ispitanika percipiraju probleme svoga glasa te koja je od ove dvije skupine sklonija nastanku poremećaja glasa. Kako bi se rezultati usporedili s općom populacijom uvedena je kontrolna skupina. Postavljene su pretpostavke da će se uočiti razlike između skupine učitelja i skupine odgojitelja u rezultatima upitnika za samoprocjenu glasa (H1) te da će skupina odgojitelja pokazati veći broj pritužbi na glas (H2). Iako se pregledom rezultata skupina odgojitelja i učitelja uočava razlika, hipoteza H1 nije potvrđena statistički značajnim rezultatom. Hipoteza H2 potvrđena je izračunavanjem frekvencija odgovora za skupine odgojitelja i učitelja koje su pokazale da odgojiteljice pokazuju veći broj pritužbi na glas na dvije od tri podljestvice upitnika. Prema odgovorima iz upitnika, možemo zaključiti da kao najveći problem odgojiteljice i učitelji ističu napor koji osjećaju pri govoru te variranje, odnosno smanjenje kvalitete glasa tijekom dana, buku u prostoriji te osjećaj smanjenog intenziteta glasa pri govoru. Iako su za obje skupine problemi s kojima se susreću isti, odgojitelji uglavnom probleme osjećaju u većoj mjeri. Jedina statistički značajna razlika potvrđena je na fizičkoj varijabli između skupine odgojitelja i kontrolne skupine što potvrđuje da odgojitelji osjećaju veći broj problema od opće populacije. Iako u ovom radu prisutnost problema s glasom kod odgojitelja i učitelja nije velika kao u većini drugih prikazanih istraživanja, važno je uočiti da ipak postoji veći broj problema kod ove dvije skupine u odnosu na kontrolnu skupinu što potvrđuje da su podložniji nastanku poremećaja glasa u odnosu na opću populaciju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pedagogija

POVEZANOST RADA