Pregled bibliografske jedinice broj: 823479
Demokracija u Europskoj uniji: politička legitimnost između nacionalne države i nadnacionalnog političkog poretka
Demokracija u Europskoj uniji: politička legitimnost između nacionalne države i nadnacionalnog političkog poretka // Demokracija u 21. stoljeću? / Kursar, Tonči ; Matan, Ana (ur.)., 2014. str. 264-277
CROSBI ID: 823479 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Demokracija u Europskoj uniji: politička
legitimnost između nacionalne države i
nadnacionalnog političkog poretka
(Democracy in the European Union: Political
Legitimacy between National State and
Supranational Political Regime)
Autori
Špehar, Hrvoje
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Demokracija u 21. stoljeću?
Urednik/ci
Kursar, Tonči ; Matan, Ana
Grad
Zagreb
Godina
2014
Raspon stranica
264-277
ISBN
978-953-6457-77-9
Ključne riječi
demokracija ; Europska unija ; nadnacionalni politički poredak ; nacionalna država
(democracy ; supranational political regime ; European Union ; national state)
Sažetak
Inzistiranje na demokratskom deficitu Europske unije polazi od pretpostavke "državolikosti" njena političkog poretka, pri čemu je uloga nadnacionalnih institucija interpretacijski dovedena do nerealnih vrhunaca. U tekstu se nastoji pokazati da je preduvjet krize legitimnosti političkog poretka Europske unije kriza legitimnosti države (članice), odnosno da je, prema argumentu A. Moravcsika, Europska unija onoliko demokratska koliko su demokratske njezine države članice. Drugim riječima, tvrdi se da je pitanje države ključno pitanje Europske unije te da ono s političkim poretkom Europske unije nakon Lisabonskog ugovora ne gubi na snazi, već upravo suprotno: država članica postaje najznačajniji akter europske politike u Europskoj uniji. Nadalje, tekst pokušava iznijeti nekoliko interpretacija europskog političkog (i kulturnog) identiteta te važnosti temeljnih vrijednosti za izgradnju političkog poretka. U potrazi za demokratskom legitimnošću političkog poretka Europske unije, europski se politički identitet prepoznaje kao glavni preduvjet. Tekst se uvelike oslanja na tumačenja europskoga kulturnog i političkog identiteta S. Vrcana te na stajališta P. Häberlea i Z. Posavca o suvremenoj (post) modernoj državi.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Politologija, Sociologija
