Naslov
Sadašnje i buduće terapijske mogućnosti u liječenju Alzheimerove bolesti
(Current and future therapeutic possibilities in treatment of Alzheimer's disease)

Autori
Mimica, Ninoslav

Izvornik
Pharmabiz (1848-8099) 4 (2016), 21; 46-48

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
Alzheimerova bolest ; demencija ; antidementivi ; terapija ; liječenje
(Alzheimer's disease ; dementia ; antidementia drugs ; therapy ; treatment)

Sažetak
UVODNO PROMIŠLJANJE Prošlo je već više od 110 godina otkako je Alzheimerova bolest (AB) po prvi puta opisana u stručnoj literaturi. Od samog početka zauzet je izrazito fatalistički stav u smislu da se radi o ireverzibilnom, progredijentnom, infaustnom stanju, demenciji koja poglavito napada mlade ljude, one od 50 i manje godina, te da nismo u mogućnosti čak niti dijagnozu potvrditi tijekom života bolesnika, već sa sigurnošću o toj dijagnozi možemo govoriti tek post-mortem. Smatralo se da ovu demenciju ne možemo rano dijagnosticirati, kamoli prevenirati ; te da se radi o bolesti za koju nema, niti će ikada biti lijeka. S druge strane, za utjehu držalo se da je AB rijetka demencija i da stoga «ta drama» neće pogoditi nas, već samo rijetko, tamo negdje drugdje, nama neke nepoznate nesretnike. Trebalo je proći puno godina, pa i više od 70, da se o AB počne drugačije razmišljati, a onda i postupati. Poznato je da psihofarmakološka era započinje ranih 50-tih godina, kao prvi lijek, ne računajući litij i neke barbiturate, navodi se klorpromazin (koji ulazi u standardno psihijatrijsko liječenje 1952. godine). Nakon ovog prvog psihofarmaka, ubrzo na svjetsku scenu dolaze brojni drugi lijekovi, različitih skupina (antipsihotici, anksiolitici, hipnotici, antidepresivi, stabilizatori raspoloženja itd.). Međutim, do pojave prvog antidementiva smo se načekali ; nevjerojatan je taj odmak od čak 40 godina od pojave prvog antipsihotika do pojave prvog antidementiva (takrin), tj. lijeka s indikacijom za AB. To dakako nije slučajno, drugačije se razmišljalo o AB nekada, a drugačije je to u zadnje vrijeme. Danas, sve ono što je navedeno za AB na početku ovog Uvoda ustvari ne stoji, dapače gotovo je suprotno od onoga kako se prije smatralo. AB je najčešća demencija, koja u pravilu pogađa starije osobe, to je tipična bolest III. životne dobi, danas se AB dijagnosticira rano i svakako za života, kako bi je se moglo što prije započeti tretirati, doduše još uvijek simptomatski. Danas imamo 5 odobrenih lijekova za AB (ipak više od ništa), no daleko je to od onoga što bismo željeli – a to je izlječenje od AB, koje za sada nitko nigdje još uvijek ne može pružiti. Stoga je ovo područje, vjerojatno, danas jedno od najživljih, navodno se više od 100 supstanci testira u određenim fazama kliničkih ispitivanja, i čeka se novi lijek. Nažalost čeka se već duže od 13 godina, i svi postaju pomalo nestrpljivi, ali se ne odustaje, dapače....

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA