Naslov
Stavovi osnovnoškolske djece prema Romima
(Attitudes toward Roma among elementary school children)

Autori
Horvat, Melita ; Kalebić Maglica, Barbara

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
XX. Dani psihologije u Zadru / Zvijezdan Penezić i sur. - Zadar : Odjel za psihologiju Zadar, 2016, 7-214

ISBN
978-953-331-102-9

Skup
XX. Dani psihologije u Zadru

Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 19.05.2016. - 21.05.2016

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
stavovi prema Romima ; djeca ; kontakt ; socijalna distanca ; roditelji
(attitudes toward Roma ; children ; contact ; social distance ; parents)

Sažetak
Istraživanja međuetničke tolerancije u Hrvatskoj pokazuju da su Romi, od svih etničkih manjina, najčešća žrtva negativnih stavova. Mnoga istraživanja bave se pitanjem smanjenja negativnih stavova, a rezultati pokazuju da je osnova za smanjenje negativnih stavova prema drugim grupama upravo kontakt s njima. Poznato je da se negativni stavovi javljaju već u ranoj dječjoj dobi, što upućuje na potrebu za što ranijom intervencijom, a isto tako neka istraživanja ukazuju na važnost roditelja kao modela za oblikovanje stavova. Stoga je cilj ovog istraživanja bio ispitati razlike u stavovima djece prema Romima ovisno o vrsti kontakta koje imaju s navedenom grupom i ovisno o spolu djeteta, kao i povezanost dječjih stavova s roditeljskim stavovima te roditeljskim osobinama ličnosti. U istraživanju je sudjelovalo 106 djece iz dviju osnovnih škola, prosječne dobi od 8 godina te njihove majke ili očevi. Od ukupnog broja djece, njih 52 pohađa osnovnu školu u kojoj nema ni jednog romskog djeteta, dok njih 54 pohađa osnovnu školu koju pohađaju i Romi. Uz demografske podatke, djeca su rješavala upitnik socijalne distance, a roditelji su uz navedene upitnike ispunjavali i skale vezane uz osobine ličnosti (autoritarnost i BFI). Dobiveni rezultati t-testova pokazuju značajne razlike u socijalnoj distanci djece prema Romima, gdje djeca koja pohađaju školu koju pohađaju i romska djeca imaju značajno manju socijalnu distancu od djece koja nemaju romskih učenika u svojoj školi. Rezultati pokazuju i da djeca koja se druže s Romima te djeca koja imaju prijatelje romske etničke manjine imaju i značajno manju socijalnu distancu prema Romima za razliku od djece koja Rome samo viđaju na školskim hodnicima ili u razredima, ali se s njima ne druže. U školi koju pohađaju i Romi, nisu dobivene značajne spolne razlike u socijalnoj distanci prema pripadnicima romske etničke manjine, dok u školi bez romske djece dječaci pokazuju značajno veću socijalnu distancu od djevojčica. Izračunom dvosmjerne analize varijance dobiven je značajan glavni efekt vrste škole na stavove prema Romima, kao i značajna interakcija spola djeteta i vrste škole, tako što su dječaci u školi bez romske djece imali značajno negativnije stavove prema Romima od dječaka iz druge škole, dok kod djevojčica značajne razlike nisu dobivene. Što se tiče roditeljskih karakteristika, rezultati pokazuju da ni roditeljske osobine ličnosti ni roditeljska socijalna distanca nisu značajni prediktori dječje socijalne distance prema Romima. Dobiveni rezultati mogu pomoći u osmišljavanju različitih programa koji imaju za cilj smanjenje negativnih stavova prema Romima s posebnim naglaskom na uspostavljanje kontakata.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA