Naslov
Model parcijalne ravnoteže ratarske proizvodnje u Hrvatskoj
(Partial equilibrium model of crop production in Croatia)

Autori
Zrakić, Magdalena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
16.06

Godina
2016

Stranica
190

Mentor
Grgić, Ivo ; Erjavec, Emil

Ključne riječi
ratarski sektor; modeliranje; parcijalna ravnoteža; Hrvatska; projekcija
(crop sector; modelling; partial equilibrium; Croatia; projection)

Sažetak
Republika Hrvatska je od 1. srpnja 2013. godine punopravna članica Europske unije (EU). Poljoprivreda je strateška grana hrvatskog gospodarstva u kojoj su se pristupanjem dogodile znatne promjene i prilagodbe. Gospodarske koristi otvorenog tržišta prisutne su već i prije same integracije države u EU. Kao potpora donošenju odluka i strateškom planiranju u praksi se koriste rezultati evaluacijskih i analitičkih alata. Jedan od alata za procjenu učinaka koji na temelju kvalitativnih i kvalitativnih pokazatelja analizira promjene na tržištu poljoprivrednih proizvoda je model parcijalne ravnoteže. Prema dostupnoj literaturi, slične analize - konkretno za domicilno tržište poljoprivrednih proizvoda, nisu zastupljene u dovoljnoj mjeri. Integracijom domaćeg poljoprivrednog tržišta zajedničkom tržištu EU na razini domaće proizvodnje i potrošnje događaju se promjene. Neki od čimbenika koji oblikuju domaću ponudu i potražnju su cijene na tržištu EU, razina samodostatnosti u EU, agrarno političke mjere, razvoj tehnologije i sl. Cilj rada je razviti i primijeniti ekonometrijski model parcijalne ravnoteže u ratarskom sektoru hrvatske poljoprivrede u kontekstu Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) tj. procijeniti učinak agrarno političkih mjera u sektoru. Rezultati modela projiciraju razvoj tržišnih pokazatelja izabranih ratarskih proizvoda u uvjetima postojeće ZPP-a, uz uvjet ceteris paribus. Budući je primijenjeni hrvatski model integrirani podmodel EU modela, u radu su prikazani i rezultati projekcija za tržišta ratarskih proizvoda u EU i u državama članicama koje „diktiraju“ tokove na tržištima analiziranih proizvoda u EU. Pristup modeliranju preuzet je iz postojeće metodologije ustanovljene AGMEMOD (Agriculture Member State Modelling) partnerstvom. Sustav ekonometrijski procijenjenih bihevioralnih jednadžbi, potom kalibriranih parametara jednadžbi, predstavlja tržišta pojedinih ratarskih kultura (pšenica, ječam, kukuruz, zob, raž, uljana repica, suncokret, soja). Tim jednadžbama stvara se međuveza dva sustava (EU i Hrvatska) kojom se izračunavaju trgovinski pokazatelji (neto trgovina). Domaće cijene proizvoda su vezane na EU cijene jednadžbama koje opisuju utjecaj EU na domaće cijene. Cijene, uz uključene elemente politike u model, određuju razine proizvodnje i potrošnje svih analiziranih proizvoda. Tzv. politički harmoniziran pristup primijenjen u modelu omogućuje strukturiranu prezentaciju mjera ZPP- a te se njime prikazuju učinci mjera na proizvodnju. Međudjelovanje pojedinih tržišta uključenih u model i određena biološka ograničenja uzeti su u obzir i neposredno su uključeni u model. Nakon ekonometrijske procjene parametara bihevioralnih jednadžbi i rješavanja modela, multiplikatori učinaka pokazali su da se struktura modela i parametri ponašaju kako je predviđeno. Cjelokupni model osjetljiv je na egzogene šokove koji se a priori očekuju, vodeći računa o biološkim i ekonomskim ograničenjima. Analiza rezultata započinje generiranjem tzv. Polaznog scenarija (Baseline-a) za Hrvatsku. Polazni scenarij pretpostavlja agrarnu politiku iz 2015. godine (koja u odnosu na politiku prije pristupa nudi veći proračun poljoprivredi) koja vrijedi za domaće tržište poljoprivrednih proizvoda. Posljednja promatrana godina tržišnih ulaznih podataka u model je 2012., a budući je Hrvatska već tada preuzela mjere ZPP-a s primjenom u ratarstvu (nevezana plaćanja), u polaznom scenariju uključena je agrarna politika EU za razdoblje 2012./2014. i 2014./2020. godine. Rezultati projekcije su pokazali da će cijene domaćih ratarskih proizvoda pratiti trend cijena u EU i biti na nešto višoj razini u odnosu na prosjek 2010/2012 zbog troška domaće proizvodnje. Pretpostavljeni tehnološki napredak će biti glavni pokretač povećanja prinosa, a posljedično povećanju cijena očekuje se i povećanje proizvodnih površina jer u Hrvatskoj postoji dovoljno „neograničenih poljoprivrednih površina“. Scenarij pokazuje pozitivan učinak ulaska Hrvatske u EU na ratarsku proizvodnju. Drugi set rezultata u radu prikazuje trendove ukupne ratarske proizvodnje u EU i kod pojedinih država članica, tzv. ključnih tržišta. Ta tržišta (npr. francusko, njemačko, nizozemsko) su važna kako za EU tako i za hrvatski model, jer su uključena u jednadžbe domaćih proizvoda i jer posredno prenose utjecaj europskih ali i svjetskih cijena. Na strani ponude proizvoda, pretpostavke cijena i politike djeluju podjednako važno u scenarijskoj projekciji. Potražnja svih poljoprivrednih proizvoda je prvenstveno pod utjecajem promjena cijena, dok je učinak promjene politike indirektan. U pozitivnom vrednovanju scenarija, gdje se testira model, uz povećanje EU cijena za 10% i smanjenje učinka cjenovnog indeksa mineralnog gnojiva za 10% , proizvodnja svih proizvoda raste dok je domaća potrošnja promjenjiva. Također, model reagira i u obrnutoj situaciji (negativno vrednovanje: -10% EU cijene ; +10% parametar indeksa troškova mineralnih gnojiva). Model reagira na te egzogene šokove u skladu s ekonomskom teorijom. Svrha ovoga rada nije samo razvoj modela koji se može koristi za analizu (politike) nego i prikaz mogućnosti kreiranja modela u uvjetima ograničenih ili deficitarnih podataka. Identificiranje varijabli i odnosa koji se analiziraju je središnji problem kod razvoja modela. U procesu specifikacije, procjene, vrednovanja ili simulacije modela, često se dogodi da model, kao što je originalno postavljen ne prikazuje korisne rezultate. Promjena, ponovna procjena (engl. re- estimation) i/ili kalibracija pojedinih jednadžbi u modelu događa se nekoliko puta u procesu razvoja modela sa svrhom postizanja što boljeg prikaza realnog stanja. Ograničenje podataka i nedostatak detaljnih studija o učincima pojedinih varijabli (parametri u jednadžbama) mogu biti identificirani kao glavna ograničenja prilikom kreiranja modela. U ovom trenutku, jedna od prednosti trenutne verzije modela, može biti činjenica da je model postavljen/izgrađen i da je konzistentan s ekonomskom teorijom te procijenjen od hrvatskih stručnjaka. Ipak, u ocjeni modela, što je možda najbitnije, važno je razumljivo prikazati rezultate modela ljudima koji imaju puno znanja o pitanjima koja se rješavaju u modelu, a istovremeno su kritični prema metodi modeliranja, općenito.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija), Ekonomija

POVEZANOST RADA