Naslov
Sušenje poljskog jasena u G.j. Radinje, UŠP Nova Gradiška - kompleks biotičkih čimbenika
(Narrow leaved ash decline in G.j. Radinje, UŠP Nova Gradiška - biotic complex of factors)

Autori
Laslo, Anamarija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Šumarski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
18.09

Godina
2015

Stranica
39

Mentor
Hrašovec, Boris

Ključne riječi
poljski jasen; Fraxinus angustifolia; kukci; sušenje; biotički čimbenici
(narrow leaved ash; Fraxinus angustifolia; insects; dyout; biotic factors)

Sažetak
Nakon obavljenih terenskih i laboratorijskih istraživanja u G. j. Radinje tijekom proljeća i ljeta 2015. godine utvrđene su okolnosti koje su uvjetovale povećanja sušenja poljskog jasena na ovom objektu. Na lišću i izbojcima poljskog jasena utvrđene su 4 vrste defolijatora s različitim intenzitetm pojave ali u prosjeku s vrlo niskim štetnim utjecajem. Razmjerno najčešća bila je jasenova pipa (Stereonychus fraxini), a slijede je jasenova lisna buha (Psyllopsis fraxini), jasenova lisna muha šiškarica (Dasyneura acrophila) i jasenova uš šiškarica (Prociphilus bumeliae).Od ksilofagnih štetnika poljskog jasena u sastojini su dominirali veliki i mali jasenov likotoč (Hylasinus crenatus i H. fraxini). Detaljnim praćenjem fenologije ovih dvaju vrsta potkornjaka utvrđena je visoka zastupljenost obje što upućuje na opće povećanje njihovih populacija s jedne strane, odnosno pad vitaliteta jasenovih stabala u sastojinama svih dobnih razreda. Utvrđen je vremenski pomak u pojavi dvije vrste potkornjaka na način da mali jasenov likotoč ranije roji i ubušuje se u tanje sortimente tijekom travnja. Veliki jasenov likotoč u rojenju se javio cijelih mjesec dana kasnije i u potpunosti završio svoj razvoj do stadija kukuljice i filijalnih imaga za otprilike tri mjeseca (nova imaga u kolovozu). Usporedbom sa literaturnim podacima te uklapanjem vlastitih fenoloških podataka možemo pretpostaviti da je u uvjetima G. j. Radinje H. crenatus tijekom vegetacijske sezone 2015. godine razvio jednu cjelovitu generaciju dok je mali jasenov potkornjak najvjerojatnije uspio razviti dvije potpune generacije. Pregledom okolnih dubećih stabala tijekom srpnja utvrđeno je također da su roditeljska imaga prve generacije polagala nekoliko vremenskih serija jaja nakon prve prave serije (sestrinske generacije) što dodatno komplicira uopćenu i pojednostavljenu sliku biologije svih, pa i ovih potkornjaka. Svakako se pokazalo da je važnost jasenovih potkornjaka porasla u odnosu na neka ranija razdoblja, a što je moguće u svezi i sa sve češćim ekstremnim toplinskim i hidrološkim uvjetima koje bilježe klimatološka istraživanja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA