Pregled bibliografske jedinice broj: 821452
Barselona ili Barfelona?
Barselona ili Barfelona? // Metodologija i primjena lingvističkih istraživanja : zbornik radova 29. međunarodnoga znanstvenog skupa Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku (HDPL-a) : zbornik radova / Udier, Sanda Lucija ; Cergol Kovačević, Kristina (ur.).
Zagreb: Srednja Europa ; Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku (HDPL), 2016. str. 409-425 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 821452 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Barselona ili Barfelona?
Autori
Sokolić, Nikolina ; Grković, Daša ; Pavić, Iva
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Metodologija i primjena lingvističkih istraživanja : zbornik radova 29. međunarodnoga znanstvenog skupa Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku (HDPL-a) : zbornik radova
/ Udier, Sanda Lucija ; Cergol Kovačević, Kristina - Zagreb : Srednja Europa ; Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku (HDPL), 2016, 409-425
ISBN
978-953-7963-43-9
Skup
Međunarodni znanstveni skup "Metodologija i primjena lingvističkih istraživanja" (29 ; 2015)
Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 24.04.2015. - 26.04.2015
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
hrvatski jezik ; španjolski jezik ; strana imena ; glasovna prilagodba ; poželjnost
(Croatian ; Spanish ; foreign names ; sound adaptation ; desirability)
Sažetak
Pri dodiru dvaju jezika strana imena prolaze kroz fonološku rešetku jezika domaćina. Pritom se, kod kompromisne prilagodbe, savjetuje da se strani glasovi zamijene s najsličnijima u jeziku domaćinu te da mjesto naglaska ostane isto. Prema tome, postavljaju se dva istraživačka pitanja. Prvo, kada dolazi do prilagodbe prema fonološkim kriterijima, a kada prema grafiji te drugo, ako prevladava fonološki kriterij, koja su to obilježja ili pak skupine obilježja kojima govornici daju prednost? S obzirom na to da se u dodiru španjolskoga i hrvatskoga jezika neki španjolski glasovi ([ts], [d], [g], [j], [], [s], [], [z] te [t]) mogu zamijeniti s više hrvatskih, kojemu od tih glasova ili bolje rečeno, kojim fonološkim obilježjima dati prednost u prilagodbi? U ovomu se radu ispituje stupanj poželjnosti prilagođenih oblika španjolskih imena u hrvatskome jeziku kod izvornih govornika kastiljskoga španjolskog jezika, koji su rođeni i odrasli u Španjolskoj. Time se nastoje predložiti glasovi hrvatskoga jezika kojima možemo zamijeniti španjolske glasove koje hrvatski nema. U svrhu istraživanja predstavljenog ovim radom u studijskim su uvjetima snimljeni zvučni primjeri, koje je pročitala govornica sa standardnim hrvatskim izgovorom. Ispitanici su na temelju slušnih primjera procjenjivali njihovu poželjnost na skali od 1 (u potpunosti neprihvatljivo) do 7 (u potpunosti prihvatljivo). Analiza rezultata pokazat će je li primjerice u riječi Barcelona izvornim govornicima španjolskoga jezika prirodnija i poželjnija zamjena španjolskoga dentalnog frikativa [] hrvatskim dentalnim frikativom [s] ([barselona]), dentalnom afrikatom [ts] ([bartse'lona]) ili labiodentalnim frikativom [f] ([barfe'lona]), je li [pais basko] bolje prilagođen od oblika [pa'is 'asko], [enezu'ela] bolje od [enetsu'ele] itd. Istraživačka će se pitanja u radu interpretirati s fonetskog i fonološkog stajališta u skladu sa suvremenim fonološkim teorijama i modelima.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
MZOS-130-0000000-0786 - Forenzična fonetika: slušno prepoznavanje i zvučna analiza glasova (Varošanec-Škarić, Gordana, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb