Pregled bibliografske jedinice broj: 821246
Mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja (1996.-2016.)
Mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja (1996.-2016.) // Političke analize, 7 (2016), 25; 3-8 (podatak o recenziji nije dostupan, pregledni rad, stručni)
CROSBI ID: 821246 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja (1996.-2016.)
(Peaceful Reintegration of the Croatian Danube (1996-2016))
Autori
Živić, Dražen
Izvornik
Političke analize (1847-4977) 7
(2016), 25;
3-8
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, stručni
Ključne riječi
Domovinski rat; hrvatsko Podunavlje; mirna reintegracija; Vukovar
(Homeland War; Croatian Danube; peaceful reintegration; Vukovar)
Sažetak
Prije osamnaest godina (15. siječnja 1998.) okončana je međunarodna (UN) misija UNTAES-a te je formalno završen proces mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja u ustavni, politički i teritorijalni sustav Republike Hrvatske. S vremenskim odmakom od dva desetljeća opravdano se možemo pitati – koji su stvarni i dalekosežni učinci toga procesa? Jesu li rezultati mirne reintegracije koje danas baštinimo opravdali naša očekivanja? Je li proces nadvladao sve izazove ili nam je u naslijeđe ostavio prijepore i negativne posljedice? Znanstvena je zajednica na različite načine pokušala dati odgovore na ova, ali i na druga pitanja koja su se povremeno ili u kontinuitetu postavljala u javnosti, ne samo akademskoj. Nije moguće u ovom kratkom osvrtu niti naznačiti sve aspekte i dileme vezane uz proces mirne reintegracije, a koji su svoju spoznajnu raščlambu imali u objavljenim znanstvenim raspravama. Stoga će biti istaknuti samo oni bitni elementi procesa oko kojih postoji opće slaganje ili razmimoilaženje glede važnosti mirne reintegracije i njezine, kako neki ističu, povijesne uloge u kontekstu mirnog rješenja pitanja okupiranih područja na istoku Hrvatske. Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja zaokružila je političko-teritorijalni suverenitet Hrvatske na cijelom njezinom prostoru. To je s dugoročnog motrišta gledano i najveće postignuće toga procesa. To je zacijelo bio najvažniji i napose najsloženiji zadatak hrvatske unutarnje i vanjske politike tijekom druge polovice 1990-ih godina, koji traži i zaslužuje da ga se objektivno valorizira i dalje znanstveno promišlja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Politologija, Sociologija, Demografija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb
Profili:
Dražen Živić
(autor)