Naslov
Uvjetovanost obrazovne spremnosti i zapošljivosti
(The Interdependence Educational of Readiness and Employability)

Autori
Kiss, Irena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Zbornik radova četvrte međunarodne konferencije Neformalno obrazovanje i informalno učenje odraslih / - Zagreb : Hrvatsko andragoško društvo (HAD) ; Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO), 2009, 95-107

ISBN
978-953-98811-3-7

Skup
Četvrta međunarodna konferencija Neformalno obrazovanje i informalno učenje odraslih

Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 29.05.2009. - 31.05.2009

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
cjeloživotno obrazovanje ; informalno učenje ; obrazovna spremnost ; zapošljivost ; tržište rada
(lifelong education ; informal learning ; educational readiness ; employability ; labor market)

Sažetak
Rad je temeljem analize ankete „Izobrazba odraslih kao ključni čimbenik zapošljivosti i profesionalnog razvoja“ ukazao na činjenicu da kontinuirani usklađeni razvoj programa profesionalnog usmjeravanja, prekvalifikacije i doškolovanja, kao i neformalnih oblika edukacije, usklađenih s turbulentnim gospodarskim promjenama ima presudan utjecaj na problem zapošljivosti i obrazovne motivacije. Rezultati istraživanja potvrdili su tezu o uskoj povezanosti i međuuvjetovanosti ekonomije rada i cjeloživotnog obrazovanja koje prilikom izrade strateških dugoročnih planova razvoja gospodarstva nije moguće promatrati odvojeno. Dokazane su međuuvjetovanosti i interakcijki efekti obrazovne spremnosti (za institucionalizirane programe formalnog i neformalnog, ali i informalnog oblika obrazovanja) i zapošljivosti pojedinca, uzrokovanu sve kraćim vremenom uporabne vrijednosti ranije stečenog znanja i vještina i promjenom strukture traženih zanimanja. U rujnu 2008. godine anketirana su 102 reperezentativna ispitanika, odrasle osobe koje pohađaju verificirane andragoške programe otvorenog učilišta Diopter, s ciljem pregleda izobrazbe odraslih kroz njen utjecaj na profesionalni razvoj i zapošljivost. Deskriptivna i analiza temeljena na statistički značajnim rezultatima dobivenim hi-kvadrat testom pokazale su znakovite razlike u stavovima između ispitanika različitog stupnja stručne spreme i oblika programa za koji se opredjeljuju, kao i razloga sudjelovanja u obrazovnim aktivnostima, što je odraz nepovoljne strukture obrazovnih institucija na promatranom području, odnosno prevladavanje suficitarnih zanimanja (ekonomskih i strukovnih) bez obzira na višegodišnju tržišnu zasićenost. Do izražaja su došli i pozitivni stavovi o radu bez prijave kod nezaposlenih ali i kod osoba zaposlenih na radnim mjestima koje odgovaraju stečenim kvalifikacijama, što je pokazatelj njihovog nezadovoljstva. Evidentna je nezastupljenost neformalnih i informalnih oblika edukacije, kao i visoki zahtjevi osoba koje su se odlučile na oportunitetni trošak ulaganja u nastavak obrazovanja kroz formalne programe, a koji se odnose na suradnju obrazovnih institucija i potencijalnih poslodavaca ; težnju individualnom pristupu usmjerenom povećanju individualne zapošljivosti, homogenizaciji obrazovnih grupa i visokim očekivanjima usmjerenim stručnim suradnicima. Analiza moda - oblika obilježja s najvećom frekvencijom, pokazala je izuzetno visoka očekivanja ispitanika i od sadržaja i od načina izvođenja obrazovnih programa, što je dovelo do zaključka da se radi o varijablama koje se moraju uzeti u obzir prilikom formiranja i promicanja politike cjeloživotnog obrazovanja i kretanja ka otvorenijem i inovativnijem društvu. Odluka o opravdanosti svakog programa mora se pravovremeno utvrditi na osnovu strukturne nezaposlenosti, stanja deficitarnih i suficitarnih profila, kao i mreže postojećih obrazovnih institucija, kako na razini cijele države, tako i na razini svake županije i grada.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija, Pedagogija, Obrazovne znanosti (psihologija odgoja i obrazovanja, sociologija obrazovanja, politologija obrazovanja, ekonomika obrazovanja, antropologija obrazovanja, neuroznanost i rano učenje, pedagoške discipline)

POVEZANOST RADA