Pregled bibliografske jedinice broj: 82064
Procjena stanja, uzroka i veličine pritisaka poljoprivrede na vodne resurse i more na području Republike Hrvatske
Procjena stanja, uzroka i veličine pritisaka poljoprivrede na vodne resurse i more na području Republike Hrvatske, 2002. (elaborat/studija).
CROSBI ID: 82064 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Procjena stanja, uzroka i veličine pritisaka poljoprivrede na vodne resurse i more na području Republike Hrvatske
(Assessment of the state, causes and intensity of pressure and impact of agriculture to water resources and sea in the Republic of Croatia)
Autori
Mesić, Milan ; Bašić, Ferdo ; Grgić, Zoran ; Igrc-Barčić, Jasmina ; Kisić, Ivica ; Petošić, Dragutin ; Posavi, Marijan ; Romić, Davor ; Šimunić, Ivan
Izvornik
Agronomski fakultet, Zavod za opću proizvodnju bilja
Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, elaborat/studija
Godina
2002
Ključne riječi
poljoprivreda; onečišćenje; voda
(agriculture; pollution; water)
Sažetak
Promjene u poljoprivredi, koje su se u Hrvatskoj dogodile u posljednih 10 – 15 godina rezultirale su smanjenjem primjene mineralnih gnojiva, a kao posljedica smanjenja stočnog fonda, smanjena je i primjena organskih gnojiva. Ako je riječ o poljoprivrednim površinama, ovdje su najzačajnije promjene vezane uz rat, te uz proces tranzicije. Zbog rata Hrvatska je danas među 10 zemalja u svijetu s najvećim udjelom miniranih površina, od kojih je značajan dio poljoprivrednog zemljišta. Bivši poljoprivredni kombinati u vlasništvu države u procesu pretvorbe promijenili su vlasnike, dio ih je propao, a poljoprivredne površine koje su obrađivali dijelom su dane u zakup privatnicima, dijelom su zapuštene, a dijelom ih dalje obrađuju iz kombinata nastala poljoprivredna poduzeća. Kao rezultat svega, danas poljoprivreda Hrvatske, zbog svega navedenog nema takav učinak na onečišenje površinskih voda kakav je primjerice imala u razdoblju prije 1990. godine. Ipak, postoje područja koja su posebno značajna u pogledu zaštite voda od onečišćenja bilo kakve vrste, primjerice zone vodocrpilišta, vodozaštitna područja, općenito mjesta gdje su ispod jako propusnih tala plitke podzemne vode, tla na kršu i dr. Međunarodna Konferencija u organizaciji FAO i Nizozemske vlade koja je pod nazivom “Multifunctional character of agriculture and land - MFCAL” održana u Maastrichtu 1999. god., na kojoj je sudjelovalo 260 sudionika iz više od stotinu zemalja, te iz 30 organizacija, ukazala je na nužnost prakticiranja održive poljoprivrede i ruralnog razvitka, te korištenja tla i ostalih prirodnih resursa prema preporukama Agende 21 poznate Svjetske konferencije o okolišu održane u Rio De Janeiru 1992., kao i prema Planu akcije WFS-a (World Food Summit-Rim 1996.). Načinom korištenja tla poljoprivreda utječe na okoliš – prirodne i antropogenizirane terestričke i akvatične ekosustave pa stoga ima i značajnu ekološku ulogu. Ova studija je izrađena na način koji se danas koristi u zemljama EU, kako bi se putem indikatora prikazali pritisci, stanje i odgovor društva na onečišćenje vodotaka uvjetovano poljoprivredom na temelju podataka o poljoprivredi Hrvatske u 2000. godine, te dale smjernice za buduće mjere namijenjene učinkovitoj zaštiti voda.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA
Projekti:
0178055
Ustanove:
Agronomski fakultet, Zagreb
Profili:
Zoran Grgić
(autor)
Dragutin Petošić
(autor)
Marijan Posavi
(autor)
Milan Mesić
(autor)
Ivan Šimunić
(autor)
Ivica Kisić
(autor)
Davor Romić
(autor)
Ferdo Bašić
(autor)