Naslov
Ilija Živković: Temeljni koncepti socijalne psihologije, Veleučilište Baltazar Zaprešić, Zaprešić, 2015.
(Ilija Zivkovic: Basic Concepts of Social Psychology, Veleučilište Baltazar Zaprešić, Zaprešić, 2015.)

Autori
Vuletić, Suzana

Izvornik
Diacovensia (1330-2655) 23 (2015), 1; 121-124

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, prikaz, znanstveni

Ključne riječi
socijalna psihologija; znanstvena istraživanja; evolucijski korijeni ljudskog ponašanja; socijalizacija u ranim godinama života; psihološki - socijalni i emocionalni razvoj; predrasude diskriminacija i stereotipi; socijalna spoznaja; međuljudska privlačnost; neverbalna komunikacija; socijalni utjecaj i ljudsko ponašanje; grupe i grupno ponašanje; razvoj savjesti i morala.
(social psychology; scientific research; the evolutionary roots of human behavior; socialization in the early years of life; psychological - social and emotional development; discrimination prejudices and stereotypes; social cognition; interpersonal attraction; non-verbal communication; social impact and human behavior; groups and group behavior; the development of conscience and morality.)

Sažetak
Knjiga, red.prof.dr.sc. Ilije Živkovića, Temeljni koncepti socijalne psihologije, u izdanju nakladnika Veleučilišta Baltazar iz Zaprešića ; tiskana, 2015. godine ; nastoji na sistematičan i veoma jasan način ponuditi relevantan pregled temeljnih koncepata za razumijevanje socijalne psihologije. Socijalna psihologija je kao znanstvena disciplina, neizostavna u razumijevanju temeljnih ljudskih odnosa, a podobna je i u permanentnoj edukaciji, budući da se obrisi suvremene socijalne psihologije primjenjuju u svakodnevnoj interakciji psiholoških i socijalnih čimbenika. Ova knjiga svojom širinom nastoji pokriti veći dio tema socijalne psihologije, ekstrahirane iz vodećih svjetskih udžbenika, čija dostupnost na hrvatskom jeziku, te u jednom ovakom sažetom vidu, materijalima koji su pred nama, daju dodatnu vrijednost. Kroz autorovu interpretaciju temeljnih koncepata socijalne psihologije, uviđa se bogata interdicisplinarna korelacija s datostima opće, razvojne i kliničke psihologije, te zastupljenost ostalih društvenih i humanističkih područja: sociologije, antropologije, političkih znanosti, ekonomije, filozofije i drugih. Pregled temeljnih koncepata socijalne psihologije uključuje upoznavanje s povijesnom dimenzijom razvoja određenog područja te sagledavanje koncepata iz nekoliko različitih teorijskih ili istraživačkih pozicija. U obradi naslova, veliki se naglasak stavlja na raznolikost društvenih i kulturnih sredina te politički kontekst koji znatno utječu na socijalno ponašanje pojedinca i sveukupni proces socijalizacije. Udžbenik je zastupljen s 14 strukturnih naslova, od kojih je svaki numerički ravnomjerno i podjednako zastupljen približnim brojem obrađivanih stranica, metodološki, korektno postavljene. Udžbenik polazi od predstavljanja socijalne psihologije, kratkim Uvodom u socijalnu psihologiju, kojim se na sažet način prikazuje pregled interesa i razvoja, te specifičnosti socijalne psihologije. Druga cjelina, Znanstvena istraživanja u socijalnoj psihologiji, obrađuje koncepte i strategije znanstvenih istraživanja predstavljajući anketne modele istraživanja, jasno povlačeći granice znanstvene objektivnosti istinskih eksperimenata od kvazi eksperimenata, utemeljujući ih na važnim elementima znanstvenog pristupa u socijalnoj psihologiji, čija se istraživanja provode unutar konteksta laboratorijskih eksperimenata i terenskih istraživanja. Svrha istraživanja druge cjeline razotkriva se u predstavljanju objekta proučavanja socijalne psihologije, koja se u trećoj cjelini obrađuje analizirajući evolucijske korijene ljudskog ponašanja. Sljedeći shematsku sistematičnost predstavljanja socijalne psihologije, četvrti je naslov posvećen povijesnom pregledu proučavanja teorija ljudskog razvoja, napose, socijalizaciji u ranim godinama života, zadržavajući se na Eriksonovoj teoriji osam životnih faza psihosocijalnog razvoja. U narednoj se, petoj cjelini, logički nadovezuje analiza psihološkog, socijalnog i emocionalnog razvoja: kao temelja socijalizacije, koji se izgrađuju čvrstom sviješću o sebi unutar socijalnog razvojnog konteksta. Taj se pojam samo-svijesti, dalje izgrađuje jasnim spoznajnim stavovima, koji predstavljaju glavnu temu šeste cjeline. Opisujući mogućnosti različitih načina promatranja emocionalno zasnovanih i ponašajno očitovanih stavova, autor iznosi teze promjene stavova uz pomoć triju teorija: teorije ravnoteže, načela kongruentnosti i teorije kognitivne disonance. Ovo je poglavlje od izuzetne psihološko- znanstvene važnosti, budući da se unutar ove cjeline podrobnije obrađuju stavovi i njihova mogućnost uvjeravajuće promjene pomoću persuazije i persuazivnih poruka, kojima se obilato koristi suvremena propaganda komercijalne ekonomske ponude. Daljnji ciljani doprinos socijalne psihologije u suvremenom svijetu, očituje se tematikom sedme cjeline, koja obrađuje objekte i izvore predrasuda diskriminacije i stereotipa. Persuazivnost se sugerira ponudom individualnog, međuljudskog i međugrupnog pristupa socijalne psihologije pitanju predrasuda i stereotipa. Na temeljima prethodno obrađivanih cjelina, dolazimo do osme cjeline, izgrađene socijalne spoznaje, koja se obrađuje naslovima socijalne percepcije utemeljene na stvaranju dojmova i važnosti prvih, središnjih i perifernih osobina kod stvaranja dojmova s obzirom na implicitne teorije ličnosti. Daljnja se obrada razrađuje u devetoj cjelini, posvećenoj socijalnoj spoznaji, tumačeći atribucijski pristup. On se konkretnije razlaže dispozicijskim i situacijskim atribucijama, jasno opisujući čimbenike atribuiranja: kroz konsenzus, dosljednost i razlikovnost, ostavljajući prostora i za mogućnost atribucijske pogreške pristranošću djelovanja odnosa između vršitelja radnje i promatrača. Područje socijalne spoznaje proučava pitanja koja opisuju način kako mi ljudi, kodiramo, procesiramo, pamtimo i koristimo informacije u društvenom kontekstu s nakanom da bismo razumjeli ponašanje drugih. U fokusu socijalne spoznaje su i procesi koji određuju kako ljudi percipiraju stvarnost, kako obraćaju pažnju na nešto ili nekoga, kako, odnosno zašto, pamte stvari o sebi i drugima. Ne manje važno područje socijalne spoznaje su mehanizmi koji nam omogućavaju uvid u područje utjecaja društvenih situacija na određene spoznajne procese u komunikaciji s drugima. Ta nas interakcija upućuje na daljnje predstavljanje desete cjeline, usmjerene tumačenju temeljnih elemenata međuljudske privlačnosti (proučavanjem fizičke privlačnosti, blizine, uzajamnosti i sličnosti). Tema se interpretira Byrne- Cloreov-im modelom veze potkrjepljenja i afektivnog stanja, Newcombeov-eove teorije ravnoteže, teorije socijalne razmjene i teorije jednakosti. Razumijevajući bazične elemente na kojima se ostvaruju poveznice i utemeljuju veze, u daljnjem se prikazu udžbenika, u jedanaestoj cjelini predstavlja dodatno važan element razumijevanja temeljnih koncepata socijalne psihologije kroz temu neverbalne komunikacije. Ona je neizostavni element u proučavanju međuljudskog ponašanja, koje se ne/svjesno izražava govorom tijela, uzajamnim pogledima, kognitivim aktivnostima, emocionalnim porukama, samopredstavljanjem, parajezikom... kojim se neverbalnim ponašanjem očituju podsvjesne informacije. Cilj ovog poglavlja je osvijestiti socijalne vještine u prepoznavanju i korištenju neverbalnih komunikacija. Na prethodnom se naslovu nadahnjuje i dvanaesta cjelina, usmjerena na proučavanje socijalnog utjecaja na ljudsko ponašanje, koje se aktualizira temeljnim stavovima: popuštanja i/li konformizma, koje se često podvrgava pokoravanju i poslušnosti autoritetu, ali se dodatno upućuje i na važnost utjecaja ambijenta na ponašanje ljudi. Način kako organiziramo i koristimo informacije koje dobivamo od drugih fundamentalne su u razumijevanju interpersonalnih procesa, međugrupnih odnosa. Njihovo se ponašanje dalje očituje u trinaestoj cjelini, usredotočenoj na socijalnu facilitaciju grupa i grupnog ponašanja, koje se manifestira utjecajem grupne asimilacije u tijeku donošenja odluka koje često mogu biti povođeni grupnim zaslijepljenostima: vođeni osjećajima neranjivosti ; slijepim vjerovanjem u ispravnost grupe, diskreditiranjem informacija suprotnih grupnoj odluci, stvaranjem pritiska na članove grupa da se konformno ponašaju ili stereotipiziranjem članova koji ne pripadaju grupi. Takvo ponašanje gomile često može voditi do poništavanja individualnosti (deindividualizacije). Stoga se nužno obrađuju psihološke strategije primjenjive unutar ovog sektora. Posljednja se, četrnaesta cjelina, bavi proučavanjem razvoja savjesti i morala, koji su neizostavni u promatranju socijalnog psihološkog konteksta ljudskog djelovanja. Savjest se promatra u sociobiološkom kontekst i unutar različitih psiholoških pravaca: psihoanalitički – bihevioristički – humanistički pristup moralnog ponašanja i savjesti. Daljnja se analiza upotpunjuje kognitivno-razvojnim modelima moralnog razvoja unutar sfere razvojne psihologije kroz Piagetovu teoriju, Kohlbergov model i moralni razvoj prema teoriji Normana J. Bulla, koje pružaju temelje razumijevanja suvremenih istraživanja o počecima moralnog razvoja, te oblikovanja sustava internaliziranih moralnih principa. Većoj kognitivnoj i lakšoj usvojenosti obrađene materije, pridonose finalni kratki zaključci na kraju svake obrađivane cjeline. Time se ostvaruje bolja percepcija i usredotočenost na bitne naglaske samog sadržaja. Kompleksna problematika svih društvenih, bioloških i inih faktora, kao konstitutivnih elemenata socijalne psihologije, predstavljena je u ovoj knjizi na vrlo sintetičan, razumljiv, jednostavan i koherentan te zanimljiv način kojim autor pruža ilustrirajući ih čitateljima prikazom ključnih eksperimenata i najnovijih istraživanjima koja se provode u ovoj psihološkoj disciplini. Na taj način, čitatelj je u stanju razumjeti kompleksni svijet međusobno isprepletenih odnosa pojedinca i okoline te unutarnjeg i vanjskog svijeta. Ova knjiga može poslužiti kao svojevrsni vodič u razumijevanju socijalne realnosti i njenog utjecaja na naše doživljavanje drugih, njihovih namjera, motiva i osjećaja. Iz svih navedenih razloga, afirmativno preporučujem ovu preglednu knjigu kao podobno interdisciplinarno nastavno štivo široko usmjerenim adresatima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Teologija

POVEZANOST RADA