Naslov
Sitni glodavci kao rezervoari virusa Puumala i Dobrava
(Small rodents as reservoirs of Puumala and Dobrava viruses)

Autori
Margaletić, Josip ; Markotić, Alemka ; Vucelja, Marko ; Bjedov, Linda ; Svoboda, Petra ; Pisačić, Marija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, pregledni

Knjiga
DDD i ZUPP nova ozračja

Urednik/ci
Korunić, Javorka

Izdavač
Korunić

Grad
Zagreb

Godina
2016

Raspon stranica
281-292

ISBN
978-953-7247-24-9

Ključne riječi
Hantavirusi, Puumala, Dobrava, HVBS, Sitni glodavci, Šumski ekosustavi
(hantaviruses, Puumala, Dobrava, HFRS, small rodents, forest ecosystems)

Sažetak
U radu će se opisati sitni glodavci kao rezervoari dva hantavirusa, Puumale i Dobrave. Navedena dva virusa glavni su uzročnici hemoragijske vrućice kod ljudi u Republici Hrvatskoj i u susjednim državama. Hemoragijska vrućica sa bubrežnim sindromom (HVBS) ili “mišja groznica” je širom svijeta rasprostranjena prirodnožarišna zoonoza koju izazivaju virusi iz roda Hantavirus, porodica Bunyaviridae. Uzročnici bolesti su RNK virusi. Istraživanja u sjevero-istočnoj Europi u posljednjih deset godina pokazuju da jedan virus može biti u više domaćina, te da jedan domaćin može imati više virusa. Virusna čestica je sferičnog oblika, veličine oko 100 nm te je pri pogledu elektronskim mikroskopom lako uočljiva dvoslojna vanjska membrana debljine oko 5 nm. Njihovi rezervoari tipične su šumske vrste sitnih glodavaca, žutogrli šumski miš (Apodemus flavicollis Melch.) i šumska voluharica (Myodes glareolus Schr.). Virus luče slinom, urinom i fecesom, a daljnji se prijenos na ljude i životinje obavlja udisajem aerosola. Inkubacija virusa traje od 2 do 5 tjedana. Najčešće obolijevaju vojnici, šumski radnici, zemljoradnici te izletnici u prirodi u Europi i Aziji. Kod djece se rijetko javlja i nema teže posljedice. Najviše zaraza se bilježi u lipnju i srpnju, iako one počinju već u travnju, na početku tople sezone, najčešće u listopadnim šumama. Prijenos uzročnika također se obavlja aktivnim putem (sekreti i ekskreti), pasivnim putem (ektoparaziti i endoparaziti) te konzumiranjem hrane i vode kontaminirane virusima. Širenje bolesti izazvane Puumala i Dobrava virusom ponekad se odvija izuzetno brzo zbog povećane brojnosti glodavaca, njihove velike rasprostranjenosti i pokretljivosti, te činjenice da lako dolaze u kontakt s čovjekom, te divljim i domaćim životinjama. Zaraza se ne prenosi među ljudima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti, Kliničke medicinske znanosti, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA