Pregled bibliografske jedinice broj: 820053
Poremećaji hemostaze u pretilosti
Poremećaji hemostaze u pretilosti // Biochemia medica : časopis hrvatskoga društva medicinskih biokemičara, 19 (2009), Suppl; S67-S69 (podatak o recenziji nije dostupan, sažetak za pozvano predavanje, znanstveni)
CROSBI ID: 820053 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Poremećaji hemostaze u pretilosti
(Disorders of haemostasis in obesity)
Autori
Margetić, Sandra
Izvornik
Biochemia medica : časopis hrvatskoga društva medicinskih biokemičara (1330-0962) 19
(2009), Suppl;
S67-S69
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, sažetak za pozvano predavanje, znanstveni
Ključne riječi
hemostatski sustav; pretilost; metabolički čimbenik rizika; kardiovaskularne bolesti
(haemostatic system; obesity; metabolic risk factor; cardiovascular diseases)
Sažetak
Pretilost je poznati metabolički čimbenik rizika za nastanak ateroskleroze, kardiovaskularne bolesti (CVD) i posljedične arterijske tromboze. Patofiziologija arterijske tromboze u CVD je složena i multičimbenična, a u njenom nastanku i progresiji hemostatski sustav ima važnu ulogu. Rezultati dosadašnjih ispitivanja pružaju sve više podataka o prokoagulantnom (protrombotičkom) stanju koje je posljedica poremećaja hemostatskog sustava u pretilih osoba. Poremećaji hemostatskog sustava sinergističkim međudjelovanjem s drugim metaboličkim čimbenicima rizika (inzulinska rezistencija, hiperinzulinemija, dislipidemija, hipertenzija), često prisutnim u pretilih osoba, dodatno doprinose povećanju sveukupnog rizika za CVD. Povezanost metaboličkih (aterosklerotskih) i protrombotičkih čimbenika u nastanku i progresiji kardiovaskularne bolesti uvelike objašnjava složene patofiziološke procese koji dovode do stvaranja aterosklerotskog plaka, rupture plaka i posljedične arterijske tromboze. Poremećaji sustava zgrušavanja i fibrinolize u pretilih osoba uključuju sve sastavnice hemostatskog sustava: disfunkciju vaskularnih endotelnih stanica, promjene funkcije trombocita, promjene plazmatske faze zgrušavanja i poremećaj fibrinolitičkog sustava. Pomak fiziološke hemostaze prema protrombotičkom stanju rezultat je pojačane agregabilnosti trombocita, hiperkoagulabilnosti i smanjene fibrinolitičke aktivnosti. Važno obilježje pretilosti jest kronično subkliničko upalno stanje uzrokovano djelovanjem proupalnih citokina (TNF-alfa, IL- 6) iz adipoznog tkiva. Upala i hemostatski sustav tijesno su povezani patofiziološki procesi koji sinergistički djeluju i moduliraju međusobnu aktivnost. Stanje kronične upale u pretilih osoba pokazalo se značajnim čimbenikom poremećaja u hemostatskom sustavu. Proupalni citokini iz adipoznog tkiva izravno uzrokuju disfunkciju endotela narušavanjem ravnoteže u sintezi i djelovanju vazoaktivnih supstanci s proupalnim i prokoagulantnim te protuupalnim i protukoagulantnim svojstvima. U disunkciji endotela čimbenici koji potiču vazokonstrikciju, proupalno, prokoagulantno i protufibrinolitičko stanje (tromboksan A2 (TXA2), von Willebrandov čimbenik (vWF), čimbenik aktivacije trombocita (PAF), inhibitor aktivatora plazminogena-1 (PAI-1)), prevladavaju utjecaj čimbenika sa suprotnim djelovanjem. Disfunkciju endotela potiču i drugi popratni metabolički poremećaji (hiperinzulinemija i dislipidemija) često prisutni u pretilih osoba. Poremećaj funkcije trombocita u pretilosti očituje se pojačanom aktivacijom i posljedičnom agregacijom trombocita, što dodatno doprinosi protrombotičkom stanju. Pokazano je da u pretilih osoba izostaje fiziološki inhibitorni učinak inzulina na agregaciju trombocita, a u pretilih osoba s inzulinskom rezistencijom povećana je osjetljivost trombocita na aktivaciju fiziološkim agonistima agregacije (ADP, trombin, kolagen). Pojačanoj aktivaciji trombocita izravno doprinosi i disfunkcija endotelnih stanica povećanom sintezom čimbenika aktivacije i agregacije trombocita (vWF, PAF, TXA2) uz istodobno smanjenu sintezu inhibitora agregacije (prostaciklin, dušikov oksid). Promjene plazmatske faze zgrušavanja u pretilosti obilježava povećana aktivnost određenih čimbenika zgrušavanja: fibrinogena, tkivnog čimbenika (TF), čimbenika VII (FVII) i VIII (FVIII). Porast fibrinogena primarno je rezultat kroničnog upalnog stanja potaknutog djelovanjem proupalnih citokina iz adipoznog tkiva na povećanu sintezu u jetri. Disfunkcija endotela i aktivacija upalnih stanica dovode do pojačanog izražaja TF na membrani stanica i izlaganja velike količine TF krvi, što rezultira pojačanom aktivacijom sustava zgrušavanja putem aktivacije FVII. Dobro utvrđen poremećaj u sustavu hemostaze u pretilih osoba je smanjena fibrinolitička aktivnost obilježena sistemnom hipofibrinolizom, primarno zbog povećane sinteze PAI-1. Porast PAI-1 u plazmi pretilih osoba najvećim je dijelom rezultat prekomjerne sinteze u adipocitima posredovane proupalnim citokinima, a dijelom i disfunkcije endotela koja je uzrok povećane sinteze PAI-1 u endotelnim stanicama.
Izvorni jezik
Hrvatski, engleski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Science Citation Index Expanded (SCI-EXP)
- SCI-EXP, SSCI i/ili A&HCI
- Scopus