Pregled bibliografske jedinice broj: 819946
Neka istraživačka iskustva s rukopisnim ostavštinama uz poseban osvrt na nepoznato djelo Antuna Dabinovića
Neka istraživačka iskustva s rukopisnim ostavštinama uz poseban osvrt na nepoznato djelo Antuna Dabinovića // Rukopisne ostavštine kao dio hrvatske baštine / Lučić, Melina ; Škalić, Marina (ur.).
Zagreb: Hrvatski državni arhiv, 2015. str. 215-225 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 819946 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Neka istraživačka iskustva s rukopisnim ostavštinama uz poseban osvrt na nepoznato djelo Antuna Dabinovića
(Some Research Experiences Concerning Personal Papers with Special Attention to an Unknown Work by Antun Dabinović)
Autori
Hameršak, Filip
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Rukopisne ostavštine kao dio hrvatske baštine
/ Lučić, Melina ; Škalić, Marina - Zagreb : Hrvatski državni arhiv, 2015, 215-225
ISBN
978-953-7659-27-1
Skup
Rukopisne ostavštine kao dio hrvatske baštine
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 09.10.2014
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
rukopisne ostavštine; Hrvatski biografski leksikon; Antun Dabinović; hrvatska pravna povijest; Hrvatski državni arhiv; Matica hrvatska
(personal papers; Croatian Biographic Lexicon; Antun Dabinović; Croatian legal history; Croatian State Archives; Matrix Croatica)
Sažetak
Opći porast pismenosti, zajedno sa širenjem djelokruga moderne države, a i javnih službi uopće, doveo je do nastanka golemih količina (potencijalnoga) arhivskoga gradiva, čak i ako u obzir uzmemo samo »klasične« medije. S tim je povezan i trend strukovne specijalizacije, u kojem pod sve izraženijim pritiskom svagdašnjih zadaća i arhivisti i povjesničari imaju sve manje mogućnosti pratiti nastojanja onih drugih, upućuje nas na promišljanje novih načina međusobne suradnje ili barem izmjene iskustava. Kao ne-arhivist, autor članka stoga uvodno raščlanjuje neka iskustva s rukopisnim ostavštinama pojedinaca djelatnih u drugoj polovici 19. i prvoj polovici 20. st., uglavnom stečena u okviru Hrvatskoga biografskog leksikona Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža. Njegova istraživačka sastavnica, naime, upućuje na mnogobrojne kontakte s arhivima, knjižnicama i muzejima, ali i pojedincima, pri čem se biobibliografski podatci ne nalaze samo u izdvojenim osobnim fondovima već i u onima pravnih osoba. Pojmovi dokumentarnoga i narativnoga, intimnoga i javnoga, službenoga i neslužbenoga pritom se nerijetko preklapaju, što se katkad zrcali i u pronalasku pojedinih elemenata rukopisnih ostavština na neočekivanim mjestima. Osim korespondencije, dnevnika, memoara i uopće izvornih, počesto neobjavljenih književnih tekstova, na koje se obično pomišlja pri spomenu rukopisnih ostavština, u obzir valja uzeti i neobjavljene inačice publicističkih, stručnih, odnosno znanstvenih tekstova, koje do faze tiska nisu dospjele iz najrazličitijih razloga. Jedan od takvih slučajeva predstavljaju i rukopisi drugoga i trećega sveska djela Hrvatska državna i pravna povijest sveučilišnoga profesora Antuna Dabinovića, kojega je samo prvi svezak objavljen u Zagrebu 1940. u nakladi Matice hrvatske te pretiskan 1990. Oba neobjavljena rukopisa čuvaju se u Hrvatskom državnom arhivu, a drugi dio izlaganja posvećen je upravo njihovoj sadržajno-kontekstualnoj raščlambi.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pravo, Informacijske i komunikacijske znanosti, Povijest
