Naslov
Semantička tvorba u osječkom gradskom govoru
(Semantic formation in Osijek city speech)

Autori
Kuna, Branko ; Mikić Čolić, Ana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
CLARC 2016: Perspektive jezičnoga planiranja i jezične politike, Knjiga sažetaka / Matešić, Mihaela ; Ramadanović, Ermina ; Crnić Novosel, Mirjana ; Vukša Nahod, Perina - Zagreb : Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ), 2016, 70-72

ISBN
978-953-7967-28-4

Skup
Međunarodni znanstveni skup CLARC 2016: Perspektive jezičnoga planiranja i jezične politike

Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 03.06.2016. - 05.06.2016

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
osječki gradski govor; semantička tvorba; semantička ekspresivnost
(Osijek city speech; semantic formation; semantic expressiveness)

Sažetak
Učinkovita svakodnevna komunikacija i potreba članova svake govorne zajednice da jezičnim izražajnim sredstvima afirmira svoj identitet te i na taj način potvrdi svoju pripadnost određenom prostoru ili društvenoj grupi najistaknutiji su poticaji za nastanak gradskih govora. Riječ je o urbanim idiomima koji nastaju kao posljedica prelijevanja i preplitanja jezičnih pojava s nejezičnima uslijed naglog rasta veličine i uloge gradova u suvremenom društvu. Prožimanje regionalnih, odnosno dijalektnih obilježja s elementima standardnoga jezika, pod utjecajem društvenih čimbenika u uvjetima snažne urbanizacije, rezultira nastankom govora u kojima se potiskuju manje prestižne osobine organskih idioma te ih zamjenjuju inovativne. Prilagodba jezika potrebama urbane kulture, odnosno sposobnost jezika da prati promjene u društvenom životu govorne zajednice koja se njime koristi najčešće podrazumijeva otvaranje prema utjecajima prestižnih stranih jezika te aktiviranje vlastitih izražajnih mogućnosti što pridonosi brzini i lakoći komunikacije. U takvim okolnostima nastaju govori koje obilježuju leksička plodnost i inovativnost, semantička ekspresivnost, metaforičnost i asocijativnost te ludičko poigravanje značenjem. Nesporno je kako se leksičko blago u hrvatskom jeziku najčešće proširuje formalnom tvorbom (izvođenjem i slaganjem), no s druge strane daleko više imaginacije pokazuje se pri dodavanju novih značenja već postojećim leksičkim jedinicama, odnosno „starim“ riječima koje, zbog svoje neupadljivosti na formalnoj razini, često ostaju u drugom planu. Rječnik kao najfleksibilniji dio jezika, a posebno njegov semantički sloj, spremno odgovara na svaku promjenu u ljudskim aktivnostima u bilo kojoj životnoj sferi. Imajući to u vidu, u ovome radu posebna će se pozornost posvetiti upravo semantičkim pomacima bez promjene izraza, odnosno bez intervencija u morfološkom sastavu leksema tipičnih za osječki gradski govor. U tu svrhu bit će provedeno istraživanje na 100 ispitanika. U ispunjavanju upitnika sudjelovat će isključivo stanovnici koji žive od rođenja u Osijeku te su svrstani u dvije dobne skupine s istim brojem ispitanika i to: 50 ispitanika u dobi od 15 do 25 te 50 ispitanika u dobi od 35 do 45 godina. U istraživanje će biti uključeni ispitanici različitog društvenog i ekonomskog položaja te obrazovanja, a posebna će pozornost biti posvećena ravnomjernoj zastupljenosti obaju spolova te dobi govornika koji su svrstani u dvije dobne skupine između kojih je u prosjeku 20 godina razlike. Pretpostavka je da će se tako jasnije pokazati tendencije u semantičkoj tvorbi te otkriti leksik koji se mijenja od onog koji je postojan značenjem i uporabom. Od ispitanika će se zahtijevati da navedu kako neformalno imenuju pojmove iz svakodnevice u sljedećim značenjskim poljima: predmeti u svakodnevnoj uporabi (npr. cigla – 'mobitel'), zanimanje (kondor – 'kontrolor'), međuljudski odnosi i ponašanje (papuča – 'osoba koja vrijeme provodi uglavnom s partnerom' ; odlijepiti – 'biti ljut' ; ruganje – 'druženje popraćeno opijanjem') te karakterne osobine i izgled ljudi (specijalac – 'neinteligentna osoba' ; oči – 'ženske grudi'). Interpretacija ima za cilj pokazati koji mehanizmi prevladavaju pri semantičkim pomacima te postoji li dobna razlika u njihovoj primjeni. Također, govori se i o učincima semantičke tvorbe te koliko ona pridonosi ekonomičnosti, gipkosti i ekspresivnosti svakodnevnog izražavanja izvanjezičnih iskustava govornika urbane osječke sredine.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA