Pregled bibliografske jedinice broj: 819443
Mišljenje hrvatskih stručnjaka o mjerenju dobrobiti djece i mladih
Mišljenje hrvatskih stručnjaka o mjerenju dobrobiti djece i mladih // XX. Dani psihologije u Zadru / Penezić, Zvjezdan ; Slišković, Ana ; Čubela Adorić, Vera ; Gregov, Ljiljana ; Nikolić, Matilda ; Nekić, Marina ; Ombla, Jelena ; Šimunić, Ana ; Tokić, Andrea (ur.).
Zadar: Odjel za psihologiju Sveučilišta u Zadru, 2016. str. 59-59 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 819443 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Mišljenje hrvatskih stručnjaka o mjerenju dobrobiti djece i mladih
(Opinion of Croatian experts about measuring well- being of children and young people)
Autori
Brajša-Žganec, Andreja ; Kaliterna Lipovčan, Ljiljana ; Dević, Ivan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
XX. Dani psihologije u Zadru
/ Penezić, Zvjezdan ; Slišković, Ana ; Čubela Adorić, Vera ; Gregov, Ljiljana ; Nikolić, Matilda ; Nekić, Marina ; Ombla, Jelena ; Šimunić, Ana ; Tokić, Andrea - Zadar : Odjel za psihologiju Sveučilišta u Zadru, 2016, 59-59
ISBN
978-953-331-102-9
Skup
XX. Dani psihologije u Zadru
Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 19.05.2016. - 21.05.2016
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
Dobrobit; djeca i mladi; Delphi metoda; longitudinalno mjerenje
(Well-being; Delphi method; longitudinal survey)
Sažetak
Cilj rada je ispitati mišljenje hrvatskih stručnjaka pomoću Delphi metode o mogućnosti provođenja longitudinalne studije dobrobiti djece i mladih. U istraživanju je sudjelovalo 30 hrvatskih stručnjaka koji se na različite načine profesionalno bave djecom i mladima, a koji su u tri navrata odgovarali na pitanja o metodološkim izazovima ispitivanja dobrobiti djece i mladih (N1 (prvi val)=30 ; N2 (drugi val)=28, N3 (treći val)=28). Istraživanje je proveo tim stručnjaka iz Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar kao dio međunarodnog projekta mjerenja dobrobiti mladih – MYWEB (Measuring Youth Well-Being), koji uključuje 13 institucija iz 11 europskih zemalja. Cilj cijelog projekta, koji financira Europska komisija, jest procijeniti dostupnosti postojećih podataka, prioritete javnih politika usmjerenih na dobrobit djece i mladih, te razraditi metodološke izazove za provedbu buduće longitudinalne studije u EU. Podaci za ovu dionicu projekta prikupljeni su Delphi metodom koja se bazira na procesu prikupljanja znanja od grupe stručnjaka. Delphi metoda provodi se serijom upitnika koji se kombiniraju s kontroliranim povratnim mišljenjima (Adler i Ziglio, 1996), a omogućuje pouzdano i kreativno izražavanje ideja te prikupljanje informacija za donošenje odluka. Budući da o mjerenju dobrobiti mladih među stručnjacima još uvijek ne postoji slaganje te da nije posve jasno koje komponente dobrobiti trebaju biti uključene, Delphi metoda smatra se najprimjerenijom za ovaj istraživački problem. Između listopada 2014. i veljače 2015. hrvatski stručnjaci iz različitih područja vezanih uz djecu i mlade (državne i regionalne institucije, akademska zajednica, nevladine organizacije) ispunili su u tri navrata upitnike o konceptima dobrobiti djece mladih, potrebi njihovog istraživanja, mogućim metodološkim pristupima i indikatorima te su procjenjivali važnost takvog longitudinalnog praćenja za Hrvatsku i EU. U radu će biti detaljno prezentiran način provođenja Delphi studije na uzorku hrvatskih stručnjaka i osnovni nalazi u područjima: a) koncepta dobrobiti, b) definiranja uzorka ispitanika, c) određivanja indikatora dobrobiti, d) sudjelovanja djece i mladih u istraživanju, e) razradi metodologije, f) održivosti, tehničke izvedivosti i dugoročne isplativosti longitudinalnog istraživanja dobrobiti djece i mladih. Hrvatski stručnjaci se uglavnom slažu da je dobrobit djece i mladih ključni element politika usmjerenih ka toj skupini. Najvažnija područja u razvijanju budućih politika su: obrazovanje, zdravlje, obitelj i osobna dobrobit. Što se tiče provođenja longitudinalnog istraživanja, većina stručnjaka se slaže s tvrdnjom da bi direktna i indirektna korist od takvog istraživanja daleko nadmašila troškove provođenja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb