Pregled bibliografske jedinice broj: 819340
Usvajanje društvene igre kao oblik kognitivnog treninga za starije osobe
Usvajanje društvene igre kao oblik kognitivnog treninga za starije osobe // 23. godišnja konferencija hrvatskih psihologa : Psihologija starenja - pogled u budućnost : sažeci priopćenja / Despot Lučanin, Jasminka ... at al. (ur.).
Zagreb: Hrvatsko psihološko društvo (HPD), 2015. str. 146-146 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 819340 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Usvajanje društvene igre kao oblik kognitivnog treninga za starije osobe
(Boardgame as cognitive training in elderly)
Autori
Cujzek, Marina ; Vranić, Andrea
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
23. godišnja konferencija hrvatskih psihologa : Psihologija starenja - pogled u budućnost : sažeci priopćenja
/ Despot Lučanin, Jasminka ... at al. - Zagreb : Hrvatsko psihološko društvo (HPD), 2015, 146-146
Skup
Godišnja konferencija hrvatskih psihologa : Psihologija starenja - pogled u budućnost (23 ; 2015)
Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 04.11.2015. - 07.11.2015
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
kognitivne funkcije ; društvene igre ; Belot ; kognitivni trening
(cognition ; board game ; Belot ; cognitive training)
Sažetak
Pad kognitivnih funkcija problem je s kojim se suočava velik broj ljudi u starijoj životnoj dobi. Kognitivni trening je jedan od načina na koji se može usporiti pad kognitivnih funkcija. Igranje, odnosno usvajanje pravila, društvenih igara također može osnažiti kognitivne sposobnosti koje slabe kod starijih ljudi. Cilj ovog istraživanja bio je istražiti utjecaj usvajanja društvene igre „Belot“ na brzinu obrade informacija, pozornost, radno pamćenje i fluidno rezoniranje. Sudionici (N=29) su podijeljeni u dvije skupine: eksperimentalnu i aktivnu kontrolnu (igrači igre „Čovječe, ne ljuti se“). Kognitivni trening je trajao 6 tjedana, a sudionici su svaki tjedan igrali računalne verzije navedenih igara dva puta po 30 minuta. Rezultati su pokazali napredak eksperimentalne skupine u testu fluidnog rezoniranja i smanjeni broj pogrešaka u testu pozornosti, a također je uočen trend većeg broja točnih odgovora u testu radnog pamćenja. Vrijeme izborne reakcije, broj točnih odgovora u testu pozornosti i broj točnih odgovora u testu radnog pamćenja su pokazali značajno poboljšanje između dva mjerenja. Iako uočljivog trenda, sama razlika između skupina nije utvrđena. Kako bismo provjerili dugotrajnost ove vrste treninga ispitali smo kognitivne sposobnosti sudionika i 3 mjeseca nakon završetka treninga. Rezultati sugeriraju da igranje „Belota“, ali i usvajanje vještina rada na računalu potrebnih za igranje računalnih igara, ima pozitivan učinak na kognitivne funkcije te bi bilo potrebno detaljnije istražiti njihov učinak.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb