ࡱ> -/*+,5@bjbj22 .XX3 \xxx8DUD2@@"bbb= = = B>B>B>B>B>B$FRHrbBx$= = $$bBxxbbD111$Pxbxb*mHsHhK%h95>*mHsH"hK%h5>*CJaJmHsHhK%hK%5CJaJmHsHhK%hiE$5mHsHhiE$5mH sH h T5mH sH  246B D F $&tv + +228:::XA $dha$gd_$dh7$8$H$`a$gd|]$dh7$8$H$a$gd_$dh7$8$H$a$gd_ dh7$8$H$gd_DިDfz 4 6`ZrźxxxxxphVYmHsHhTAmHsHhmhM6mHsHhFmHsHhMmHsHh+mHsHh-^tmHsHh_h_5>*mHsHh5>*mHsHh=U5>*mHsHhu5>*mHsHhTxAh|]6mHsHhTxAh-6mHsHhTxAhJL6mHsH*rtv"@ !!!P!T!Z!\!d!!!"""""#$#|#######&$~&2'''.(ǿ}}umuh\mHsHh%jmHsHh{mHsHhmHsHhtRmHsHhmHsHh+mHsHjh2x0JUmHsHh2xh_5mHsHh_mHsHh-mHsHh-^tmHsHh-^th-^t5>*mHsHh-^t5>*mHsHhVYmHsHhNPmHsH).(0(F(H(\(^(n(p(r(J)L)N))++T+`+b++N,Z,\,b,d,t,v,,,,,,,,,,-....F/v///º®£zooohksh kJmHsHjh ]0JUmHsHh ]mHsHh kJmH sH hiE$h kJmHsHhT%mh kJmH sH h2xh kJ5mHsHh2xmHsHh kJmHsHhmHsHhCmHsHjh%j0JUmHsHh\mHsHh%jmHsHhV mHsH+//0h000 12222b22&3(3444 6 6@78882:4:6:8:::F:ǻǭǟϑsk]kUUhmHsHjh+[0JUmHsHh+[mHsHjhV 0JUmHsHhV mHsHhemHsHjhW 0JUmHsHjhJ0JUmHsHjh2&0JUmHsHhW hJ5mHsHhJmHsHhW mHsHjhyK+0JUmHsHhksh kJmHsHhyK+mHsHh kJmHsHF:X::.;N;;<<========>&>b>>>TAVAXAZAdAAAAdBBBBBCɾɳ}umu_uWhGKmHsHjhFz0JUmHsHhqFmHsHhmHsHh~h-^tmHsHh~hmHsHh~h&.>*mHsHh~hd>*mHsHhdmHsHhx`h.mHsHhNhQT%mHsHhQT%mHsHh2xmHsHh!mHsHh h5mHsHhmHsHhx`hmHsH"XAZAAJGLGOOWW$^&^aaaajjtt}}vxҀ$dh7$8$H$a$gd_$dh7$8$H$a$gdNP $dha$gdW^ $dha$gd_CCEEEEEEFF(FTFdFfFhFzFFFFFFGHGLGZGnGzGGHHLNNNNNOOOQBQFQRĹئtlh9mHsHhjchjc5mHsHhjcmHsHh;mHsHjh?z0JUmHsHhqFmHsHh mHsHh?zh mHsHh?zh?zmHsHh!h 5mHsHh?zmHsHhdRmHsHhmHsHh!mHsHhGKmHsHhmHsH)RRSSpTvTTTVVVVVVVV.WNW~WWWWWDYFY^ZpZZZ`[,\\\n]]$^&^*^_8_B____`aᰢя|t|t|t|t|h<$mHsHhNPmHsHhW^h<$mHsHhW^mHsHhW^hW^mHsHjh~0JUmHsHhW^h\tmHsHhGKmHsHjhjc0JUmHsHhqFmHsHhjcmHsHh\tmHsHh9mHsHjh90JUmHsH-aaaaa aaaabbbccddf fhhjjjjoodstt|tlaVNVNVhmHsHhQT%hQT%mHsHhiE$hQT%mHsHhqFmHsHhEmHsH!jhNhN0JUmHsHhQT%mHsHhRy7hmHsHjh0JUmHsHh-^tmHsHhNhNmHsHh 5>*mHsHh5>*mHsHh~5>*mHsHh=U5>*mHsHhNPmHsHh-hNPmHsHtt*ttuu>vbvx@xHxhxZy\y{{||}}}Brtvxz|ƀȀ΀ЀҀ8x־qqi^hx`hmHsHh-^tmHsHhh5>*mHsHh3O5>*mHsHh5>*mHsHh6/5>*mHsHh~5>*mHsHhmHsHhRy7hmHsHhmHsHhmHsHhrd?mHsHhhdmHsHhdhd5mHsHhhdmHsHhdmHsH$xz ȅhʆ̉܉Dz|~Z:<dfźŲŲ媢媗ujh DhmHsHh Dh DmHsHhiE$h5mHsHhiE$hmHsHhx`h DmHsHh=UmHsHh DmHsHh mHsHhx`hmHsHhmHsHhmHsHhQ. mHsHhmHsHh<mHsHh~mHsHhx`hmHsH)Ҁ RTFHJ~>DƮȮRTz|hj$dh7$8$H$a$gdaM$dh7$8$H$a$gd_ $dha$gd_В:x^PDFHJLNTnz|~蹱詞zog_WhaMmHsHh-^tmHsHh5mHsHhPv5>*mHsHh-^t5>*mHsHh.Yh55>*mHsHhgv5>*mHsHh55>*mHsHhmHsHh+0WmHsHh mHsHhS*hWU6mH sH hK%hWUmH sH hWUmHsHh+mHsHhrd?mHsHh DmHsHhgimHsH8<>DT&(@ĮȮ"B^`fȼȴȴȬȤȼȼșȍȅymahPvh55mHsHhewhew5mHsHhewh55mHsHhlWmHsHhlWh55mHsHhxh5mHsHh ?3mHsHhiQmHsHh~mHsHh ?3h55mHsHh5mHsHh'?@haM6mHsHhewhaM5mHsHh_(mHsHhaMmHsHh$mHsH&"`z2T0JZv<J}uj_h-^t5>*mHsHh5>*mHsHhrd?mHsHh^<h5mHsHhiE$h56mHsHhNW<h56mHsHhlWh55mHsHUh)7mHsHh^<h56mHsHhvJ>h_(6mHsHh_(mHsHh_(h55mHsHh_(h556mHsHh5mHsHhlWmHsH# pribli~avanja pratit e godianja izvjeaa u kojima e se procjenjivati sposobnost RH za preuzimanje obveza lanstva u EU. Navedena izvjeaa procjenjivati e: a) ostvareni napredak u protekloj godini, b) cjelokupni ostvareni napredak od po etka procesa  avisa, te c) track record u provoenju preuzetih obveza tijekom pregovora. Vezano za ovo zadnje trebati e voditi ra una da se prilikom preuzimanja obveza za provoenje odreene mjere vodi ra una o realnim mogunostima i realnim vremenskim okvirima kako se ne bi naruaila vjerodostojnost pregovara kog tima. U odnosu na pravosue i unutarnje poslove pregovori e voditi ra una o dinami nosti JHA acquisa. Kako bi se ovo poglavlje moglo zatvoriti u jednom trenutku Europska komisija e odrediti datum do kojega se mora izvraiti usklaivanje s novim acquisom. Odnosno sav acquis koje je do tog datuma usvojen i objavljen morat e se prenijeti u nacionalno zakonodavstvo. Kako e od tog datuma do ulaska RH u EU proi relativno duga ko vremensko razdoblje RH e morati osigurati mehanizam prilagodbe acquisu koji je usvojen nakon datuma relevantnog za zatvaranje pregovora. VII. Pregovara ki okvir Premda je RH u mialjenju Europske komisije (avis) dobila pozitivnu ocjenu za ispunjavanje politi kih kriterija za lanstvo u EU, RH e, da bi postala lanicom EU, morati nastaviti ostvariti daljnji napredak u ispunjavanju, s jedne strane, Kopenhaakih kriterija utvrenih od strane Europskog vijea u lipnju 1993., te s druge strane uvjeta Procesa stabilizacije i pridru~ivanja utvrenih na sastanku Vijea 29. travanja 1997. Kopenhaaki kriteriji podijeljeni su u tri grupe: politi ke kriterije, gospodarske kriterije te na sposobnost preuzimanja obveza koje proizlaze iz lanstva u EU. Uvjeti predvieni SSP odnose se na suradnju s Meunarodnim kaznenim sudom za bivau Jugoslaviju, te na regionalnu suradnju. Navedeni uvjeti sastavni su dio pregovara kog okvira (the general negotiating framework) koji je Kolegij povjerenika (EK) usvojio 2. velja e 2005. Po usvajanju od strane Europske komisije isti bi trebalo usvojiti Vijee ministara na sastanku 16. o~ujka 2005. Sukladno navedenim kriterijima za podru je pravosua i unutarnjih poslova u pregovorima posebice e biti relevantni politi ki kriteriji, kriterij sposobnosti preuzimanja obveza, te regionalna suradnja. Glavni problemi s kojima e se RH u pregovorima suo iti na podru ju pravosua i unutarnjih poslova ve se mogu ia itati iz mialjenja Europske komisije (avisa). U tom pogledu EK je dala sljedeu opu ocjenu trenutne sposobnosti RH: Hrvatska intenzivno radi na usklaivanju svog zakonodavstva s pravnom ste evinom Zajednice, a Hrvatski je sabor usvojio mnogobrojne va~ne zakone, posebice tijekom 2003. godine. Meutim, openito gledano, uspostava potrebnog upravnog ustrojstva te ja anje upravnih i pravosudnih kapaciteta u airem smislu nisu se odvijali istom brzinom dovodei tako u opasnost u inkovitu primjenu i provedbu novog zakonodavstva. Hrvatska bi trebala dati poseban prioritet izgradnji upravnih i pravosudnih kapaciteta te u potpunosti uklju iti tu dimenziju u svoje Nacionalne programe. 1. Politi ki kriteriji. Pod  politi kim kriterijima za pristupanje Uniji podrazumijeva se ostvarivanje  stabilnosti institucija koje jam e demokraciju, vladavinu prava, ljudska prava te poativanje i zaatitu manjina . U tom pogledu, kao jedan od najozbiljnijih problema koji je uo en odnosi se na funkcioniranje pravosua. Glavni su problemi raairena neu inkovitost pravosudnog sustava i puno vremena potrebnog za donoaenje i provoenje presuda, kao i slabosti glede odabira i obuke sudaca. Povrh toga, pred sudove se izlazi s previae slu ajeva koji bi se u na elu mogli rijeaiti i drugim sredstvima. Svi ti imbenici zajedno pridonose vrlo velikom gomilanju nerijeaenih predmeta. Dodatni je problem taj ato sudovi i dijelovi dr~avne uprave ne poatuju uvijek ili ne izvraavaju pravodobno odluke viaih sudova. Pored toga, ozbiljan problem predstavljaju infrastruktura i oprema potrebna pravosudnim institucijama, kao i nedovoljna osposobljenost Centra za stru nu obuku sudaca i drugih pravosudnih du~nosnika. Vezano za reformu pravosua mo~e se pretpostaviti da e Komisija tijekom pregovora jasno nazna iti mjere koje bi hrvatska trebala poduzeti u cilju rjeaavanja problema u pravosuu. Meu mjerama mo~e se o ekivati zahtjev za izradu cjelovite strategije reforme pravosua, osiguravanje dovoljnih sredstava za sustavno obrazovanje sudaca, rjeaavanje problema velikih zaostataka u rjeaavanju predmeta, te mjere osiguranja poativanja sudskih odluka. Osim problema funkcioniranja pravosua meu politi ke kriterije uvraten je i problem korupcije u RH. Meunarodna izvjeaa pokazuju da u Hrvatskoj korupcija i dalje predstavlja problem koji zadire u razne aspekte druatva. Premda u RH postoji obuhvatan plan akcija i mjera, kao i nacionalni antikorupcijski program, unato  proteku rokova do sada nije uslijedila provedba nacionalnog programa. Takoer, premda je osnovano specijalizirano tijelo za istragu i progon korupcije (Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala  USKOK), ono joa nije u potpunosti operativno i njegovim administrativnim i operativnim kapacitetima potrebna su znatna poboljaanja. Dakle, u pogledu ispunjavanja politi kih kriterija vezanih za podru je pravosua i unutarnjih poslova od RH e se o ekivati da ostvari znatna poboljaanja u funkcioniranju pravosua, te da dodatno povea u inkovitost borbe protiv korupcije. 2. Kriterij sposobnosti preuzimanja obveza lanstva Jedan od kriterija za punopravno lanstvo u Europskoj uniji je i "sposobnost preuzimanja obveza koje proizlaze iz lanstva, uklju ujui provedbu ciljeva politi ke, ekonomske i monetarne unije." RH je podnoaenjem zahtjeva za lanstvo bezrezervno prihvatila temeljne ciljeve Europske unije i njene politike i instrumente. Kako se Europska unija razvijala, pravna ste evina postajala je sve opse~nija i predstavlja vei izazov za pristupanje RH nego ato je bio slu aj u proalosti. Naime, pravna ste evina u pogledu pravosua i unutarnjih poslova po inje se razvijati tek 1992. s time da je zna ajna zakonodavna aktivnost zapo ela tek s Tampere programom 1999. Sposobnost Hrvatske da provede pravnu ste evinu Zajednice bit e od klju ne va~nosti za njenu sposobnost da uspjeano funkcionira unutar Europske unije. U tom pogledu, usklaivanje s pravnom ste evinom nu~an je, ali ne i dovoljan uvjet za preuzimanje obveza koje proizlaze iz lanstva u Europskoj uniji. Hrvatska mora poduzeti sve potrebne mjere kako bi stvorila nu~ne provedbene strukture i podigla svoju administrativnu i sudsku sposobnost na ~eljenu razinu te osigurala u inkovitu provedbu. U pregovorima u sklopu oba JHA poglavlja. analizirat e se usklaenost hrvatskog zakonodavstva s pravnom ste evinom, te sposobnost i opremljenost institucija da na odgovarajui na in mogu postii odgovarajue i prihvatljive standarde provedbe. Pri tome, poglavlja e se tematski baviti sljedeim pitanjima: grani na kontrola, vize, migracije, azil, krijum arenje droge i pranje novca, borba protiv organiziranog kriminala, borba protiv terorizma, prijevare i korupcije, suradnja izmeu policije i pravosua, carinska suradnja, zaatita podataka i meusobno priznanje sudskih odluka, kao i pravni instrumenti vezani za ljudska prava. Najopairniji dio ovih poglavlja odnosi se na schengensku pravnu ste evinu Zajednice koja podrazumijeva uklanjanje interne grani ne kontrole u EU. Meutim, bitni dijelovi ove pravne ste evine Zajednice ne primjenjuju se po pristupanju nove dr~ave lanice, ve kasnije, nakon posebne odluke Vijea. Zasigurno od presudne va~nosti je postizanje neovisne, pouzdane i u inkovite organizacija pravosua i policije. 3. Regionalna suradnja Bitno je napomenuti da je Luxembourakog predsjedniatvo EU u svojim prioritetima vezano za odnose s dr~avama PSP (zapadnog Balkana) istaknulo da e provedba solunske agende i dalje predstavljati opi okvir za aktivnosti EU u regiji u cilju voenja procesa stabilizacije i pridru~ivanja prema naprijed. To zna i da e paralelno s pregovorima za pridru~ivanje, RH i dalje morati sudjelovati u procesu stabilizacije i pridru~ivanja. Pri tome uloga RH e se postupno sve viae mijenjati od primatelja prema davatelju pomoi. Zbog toga je od iznimnog zna enja da se du~nosnici (kao i slu~benici) zadu~eni za suradnju s EU na podru ju JHA, ali i oni zadu~eni za politi ke odnose s EU upoznaju s Solunskom agendom i procesima koje je ona objedinila. Radi se o dva osnovna procesa Londonskom i Ohridskom. Pri tome, Londonski proces pokrenut je 25. studenog 2002. usvajanjem tzv. London Statementa kojim je EU jasno pokazala politi ku odlu nost da se suprotstavi organiziranom kriminalu (ato uklju uje borbu protiv trgovine drogama, trgovine ljudima, ilegalne migracije, korupciju). Od tada je borba protiv organiziranog kriminala vrlo visoko na politi koj agendi EU, a posebice u njezinim odnosima s dr~avama uklju enim u proces stabilizacije i pridru~ivanja. Ohridski proces (Ohrid Regional Conference on Border Security and Management) pokrenule su u svibnju 2003. etiri partnerske organizacije (EU, NATO, OESS i Pakt o stabilnosti) kako bi naale rjeaenje za problem kontrole granica u regiji oko Kosova. Ohridskim procesom nastojalo se suzbiti pojedine kriminalne aktivnosti, kao ato su trgovina ljudima i drogama, podizanje u inkovitosti nadzora granica u prostoru koji joa uvijek nije dr~avno pravno definiran, te na kojem su prisutne meunarodne vojne snage. Navedeni procesi nastavljeni su u okviru EU - WB Forum ministrima pravosua i unutarnjih poslova. Prvi takav Forum odr~an je 28. prosinca 2003. u Bruxellesu, drugi za vrijeme nizozemskog predsjedavanja 3. prosincu 2004. takoer u Bruxellesu. Sljedei EU - WB Forum s ministrima pravosua i unutarnjih poslova najavljen je za vrijeme britanskog predsjedavanja EU krajem 2005. To e ujedno biti prilika Velikoj Britaniji da kao dr~ava koja je pokrenula proces, da novi politi ki poticaj borbi protiv organiziranog kriminala koji je povezan s zapadnim Balkanom. VIII. Sporazum o stabilizaciji i pridru~ivanju Sporazum o stabilizaciji i pridru~ivanju potpisan je 29. listopada 2001. te je 1. velja e 2005. stupio na snagu. Njegovim stupanjem na snagu, SSP je postao zakonodavni okvir za odnose s Europskom unijom za cjelokupno razdoblje koje prethodi buduem pristupanju Hrvatske Uniji. Osigurat e okvir za politi ki dijalog i bolju regionalnu suradnju, promicati razvoj trgovinskih i gospodarskih odnosa izmeu stranaka Sporazuma i utvrditi osnovu za tehni ku i financijsku pomo Zajednice. Vezano za podru je pravosua i unutarnjih poslova SSP predvia intenzivnu suradnju Hrvatske i EU u pitanjima kao ato su vize, grani na kontrola, azil, ponovni prihvat ilegalnih migranata, pranje novca, organizirani kriminal i kaznena djela vezana za droge, te poboljaanje u inkovitosti hrvatskog pravosua. U suradnji na podru ju pravosua i unutarnjih poslova stranke e posebnu va~nost pridavati konsolidiranju vladavine prava i ja anju institucija na svim razinama u podru ju uprave openito, a posebice u provoenju prava i u pravosudnim mehanizmima. Suradnje na podru ju pravosua usredoto it e se posebice na neovisnost sudstva, poboljaanje njegove u inkovitosti i na izobrazbu pravne struke. Institucionalni okvir SSP-a ine Vijee, Odbor i Pododbori koji e osigurati mehanizam za primjenu, upravljanje i praenje svih podru ja odnosa. Vijee za stabilizaciju i pridru~ivanje razmatrat e sveukupno stanje i perspektivu odnosa te omoguiti reviziju napretka Hrvatske u Procesu stabilizacije i pridru~ivanja. Po stupanju SSP na snagu 26. travnja 2005. o ekuje se odr~avanje prvog sastanka Vijea za stabilizaciju i pridru~ivanje. Odbor za stabilizaciju i pridru~ivanje omoguit e razgovore na razini viaih du~nosnika, a cilj mu je pronai rjeaenja problema koji proizlaze iz SSP-a. Pododbori e razmatrati pitanja na tehni koj razini. Pododbori e biti sastavljeni od predstavnika Europske komisije i predstavnika Vlade RH, pri emu e se predsjedavanje sastancima naizmjeni no mijenjati. No, u pogledu Pododbora za pravosue i unutarnje poslove njime e umjesto Europske komisije predsjedavati predstavnik predsjedniatva EU kada se raspravlja o pitanjima koja izlaze izvan nadle~nosti Zajednice. Za vrijeme luxembourakog predsjedavanja EU o ekuje odr~avanje Pododbora za pravosue i unutarnje poslove (JHA Sub-committee). Europska komisija je, u svojoj komunikaciji "Strategy Paper of the European Commission on progress in the enlargement process", predlo~ila da se struktura SSP koristi ne samo za praenje provedbe Sporazuma nego takoer i da ona slu~i kao forum za objaanjavanje acquisa, te razmatranje ostvarenog napretka od strane RH u prilagodbi acquisu sukladno preuzetim obvezama tijekom pregovora. Pri tome e Pododbori posebice slu~iti kao forum za dodatno pojaanjavanje acquisa i razmatranje ostvarenog napretka od strane RH u prilagodbi svog zakonodavstva. Sukladno navedenom proces stabilizacije i pridru~ivanja u velikoj mjeri e biti podraka i nadogradnja procesu pregovora, te e se ta dva procesa meusobno ispreplitati. IX. Zaklju ak Pregovara ki okvir za RH imat e vei broj poglavlja u odnosu na prijaanje kandidate. Ukupno se o ekuje da Europska komisija predlo~i 35 poglavlja. Nova poglavlja nastala su podjelom nekih dosadaanjih poglavlja na dva djela. `to se ti e pregovora vezanih za podru je pravosua i unutarnjih poslova oni e se sada nalaziti u poglavljima 23. (Justice, freedom and security) i 24. (Judiciary and fundamental rights). No, pregovori RH o podru ju pravosua i unutarnjih poslova nee se samo po ovom razlikovati od onih koje su vodile nove lanice EU. Valja napomenuti da e se oni u znatnoj mjeri razlikovati i po tome ato RH ipak starta svoje pregovore s puno veim stupnjem usklaenosti nego ato je to bio slu aj kada su nove lanice zapo ele pregovore o pristupanju. Nadalje, nove lanice vodile su pregovore o pristupanju u vrijeme kada izgradnja pravne ste evine za podru je pravosua i unutarnjih poslova bila u svom najdinami nijem zamahu. Za razliku od toga, RH svoje e pregovore voditi u vremenu kada je temeljni pravni okvir tzv. prostora slobode, sigurnosti i pravde ve postavljen, te kada e se lanice Europske unije umjesto na legislativu u veoj mjeri usmjeriti na provedbu ve usvojenog zakonodavstva. Naime, u vrijeme kada su one zapo ele pregovore JHA acquis je bio tek u povojima, te je tek 2004. postavljen njegov zakonodavni okvir. Pored toga, EK se u procesu pregovora s tih deset dr~ava i sama upoznavala s promjenama koje su se odvijale tijekom cijelog procesa. Nadalje, va~no je napomenuti da nedavno usvojeni Haaki program definira prioritete EU politike pravosua i unutarnjih poslova do 2010., te je stoga kao airi okvir od posebnog interesa i za one dr~ave koje u narednom razdoblju ~ele postati lanice EU. Naime, tzv. prostor slobode, sigurnosti i pravde (kako se u Ustavu EU definira podru je pravosua i unutarnjih poslova) je zakonodavno iznimno dinami no podru je aktivnosti EU, te e pregovori s dr~avama kandidatkinjama voditi ra una o svim promjenama i postignuima. Stoga dr~ava koja ~eli u ato kraem roku zaklju iti pregovore o pristupanju mora stalno prilagoavati svoj sustav promjenama na EU nivou. Kona no, za razliku od prethodnih pregovora oko proairenja EU, RH e u ovom procesu biti sama, te e time dinamika pregovora uvelike ovisiti o vlastitim sposobnostima za preuzimanje acquisa. Summary Kristian Turkalj: The legal and institutional framework for the alignment of Croatia's justice and home affaires in the process of accession negotiations for membership in the EU The topics discussed in this paper are focused on Croatia's expected accession negotiations with special attention to the area of justice and home affaires. Justice and home affaires belongs to the most difficult chapters to be negotiated which are usually concluded only at the end of the process. Therefore, it is very important for those involved in the negotiation process to be aware not only of the positive acquis, but also of its previous evolution and its further development. The evolution of the justice and home affairs acquis has become so vast that it will be split into two chapters: "justice, freedom and security" and "judiciary and fundamental rights". Furthermore, as negotiation will take place in a certain political context it will be necessary to understand and follow the development of an enhanced political dialogue between Croatia and the EU. In that respect the Stabilisation and Association Agreement (SAA) will have a special role. The central part of the paper deals with the procedural aspect of the negotiation process. Immediately after the formal opening of accession negotiations the Commission will organise a screening in order to explain the acquis to Croatian authorities. Once a chapter has been screened, the Commission will recommend opening it for negotiations provided that Croatia is sufficiently prepared. The paper also discusses the membership criteria that Croatia will have to meet for the successful conclusion of accession talks. This implies that Croatia must bring its institutions, management systems and administrative capacity up to Union standards with a view to be able to implement effectively the acquis. An important document which will support Croatian efforts is the European Partnership for Croatia. The European Partnership indicates the main priorities for actions and provides guidance for financial assistance in order to assist Croatia in meeting the membership criteria. EU legislation will be divided into 35 chapters which provide a framework conducive for more efficient negotiation. Although the number of chapters will be slightly higher than in the past, this is not expected to affect the pace of negotiations. Furthermore, Croatia will start its negotiation on the higher level of alignment to the acquis, as it was the case with previous negotiations. Finally, as it is expected that Croatia will individually negotiate its accession to the EU, we can envisage that the Commission will have the experience, capacity and knowledge to conduct a speedy negotiation process. Therefore, the accession process will largely depend on Croatia s own merits and its timely and effective implementation of the acquis. Key words: European Union, accession negotiation, justice and home affairs, EU law Sa~etak Kristian Turkalj: Pravni i institucionalni okvir za prilagodbu hrvatskog pravosua i unutarnjih poslova u procesu pregovora za punopravno lanstvo u EU U lanku se razmatraju pitanja vezana uz predstojee formalno otvaranje procesa pregovora s posebnim naglaskom na podru je pravosua i unutarnjih poslova. Pravosue i unutarnji poslovi spadaju meu najte~a poglavlja za pregovore o kojima se u pravilu posti~e dogovor tek na kraju pregovara kog procesa. Zbog toga je bitno da oni koji e biti uklju eni u pregovore dobro poznaju ne samo pozitivni acquis, nego i njegovu dosadaanju evoluciju te njegov budui razvoj. Razvojem podru je pravosua i unutarnjih poslova je toliko naraslo da e u pregovorima s RH biti podijeljeno u dva odvojena poglavlja: "pravdu, slobodu i sigurnost" i "pravosue i temeljna ljudska prava". Nadalje, kako e se pregovori odvijati u odreenom politi kom kontekstu nu~no je razumijevanje i praenje politi kog dijaloga izmeu RH i EU. Posebnu ulogu u tom pogledu imati e Sporazum o stabilizaciji i pridru~ivanju. Sredianji dio lanaka bavi se proceduralnim aspektima pregovara kog procesa. Odmah po formalnom otvaranju pregovora Europska komisija e organizirati screening radi objaanjavanja acquisa hrvatskim vlastima. Nakon zavraetka screeninga za svako pojedino poglavlje, Komisija e predlo~iti, pod uvjetom da je RH dovoljno spremna, otvaranje pregovora za to poglavlje. lanak takoer razmatra kriterije za lanstvo koje e RH morati ispuniti u cilju uspjeanog zavraetka pristupnih pregovora. Pod time se podrazumijeva da e RH morati svoje institucije, upravni sustav, te administrativnu sposobnost podii na razinu EU, kako bi postala sposobna u inkovito provoditi acquis. Iznimno va~an dokument EU, koji e pomagati RH u ispunjavanju kriterija za lanstvo, je Europsko partnerstvo za Hrvatsku. Europsko partnerstvo nazna uje glavne prioritete djelovanja, te daje smjernice za financijsku pomo EU radi pomaganja Hrvatskoj u dosizanju europskih standarda. Zakonodavstvo EU bit e podijeljeno u 35 poglavlja koja e tvoriti okvir za voenje pregovora na joa u inkovitiji na in. Premda e broj poglavlja biti neato vei nego u proalosti nije za o ekivati da e to utjecati na dinamiku pregovora. `toviae, RH e startati svoje pregovore na viaoj razini usklaenosti s acquisom nego ato je to bio slu aju u prethodnim pregovorima. Kona no, kako se o ekuje da e RH individualno pregovarati s EU mo~e se predvidjeti da e Komisija imati iskustvo, sposobnost i znanje da vodi pregovore na ubrzani na in. Zbog toga e pregovara ki proces uveliko ovisiti o sposobnostima Hrvatske da pravovremeno i u inkovito provede acquis. Klju ne rije i: Europska unija, pristupni pregovori, pravosue i unutarnji poslovi, pravo Europske unije  Ugovor iz Maastrichta sklopljen je 1992., a stupio je na snagu 1993.  Vidi: Craig, P., Grainne de Burca, EU Law - Text, Cases, and Materials, drugo izdanje, Oxford University Press, New York, 1998.,str. 29.  Naime, sam Schengenski sustav nastao je izvan okvira EU 1985. kada je dio dr~ava lanica odlu ilo postepeno ukinuti nadzor zajedni kih grani nih prijelaza.  Vidi: Craig, Grainne de Burca, op.cit., str. 43.  Ugovor iz Nice potpisan je 26. velja e 2001. Tekst Ugovora objavljen je u Official Journal C80/1 iz 2001. Konsolidirana verzija ugovora objavljena je u: Consolidated versions of the Treaty on European Union and of the Treaty establishing the European Community, Official Journal C325 of 24.12.2002.  Vidi l. 61-69. Ugovora iz Nice: Consolidated version.., op.cit., str. 57-61.  Vidi: l. 29-42. Ugovor iz Nice, Consolidated version.., op.cit., str. 21-28.  Vidi: l. 30. i 31. Ugovora iz Nice, Consolidated version.., op.cit., str. 22-23.  Vidi st. 3. l. 67. Ugovora iz Nice, Consolidated version.., op.cit., str. 60.  Ustav Europske unije (Treaty establishing a Constitution for Eruope) objavljen je u Official Journal of the European Union, C 310, vol 47, 16. 12. 2004., str. 1-465. Tekst Ustava EU vidi na web-stranici EU: http://europa.eu.int/eur-lex/lex/JOHtml.do?uri=OJ:C:2004:310:SOM:EN:HTML  Vidi Poglavlje IV "Prostor slobode, sigurnosti i pravde, lanke 257-277. Ustava EU, op. cit., str. 193-209.  Vidi l. 1. Ustava EU, op. cit., str. str. 11.  Vidi l. 2. Ustava EU, op. cit., str. str. 11.  Vidi l. 58. Ustava EU, op. cit., str. str. 38.  Za pretpostaviti je da e Bugarska i Rumunjska do trenutka potpisivanja Sporazuma o pristupanju izmeu RH i EU ve postati punopravne lanice Europske unije, te e stoga i one zajedno s ostalih 25 dr~ava trebati ratificirati predmetni sporazum.  Sukladno l. 42. st. 3. Ustava EU dr~ave lanice imaju pravo inicijative po pitanjima policijske i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima. Vidi l. 42. Ustava EU, op. cit., str. 32.  Haaki program usvojen je 5. studenog 2004. na sastanku Europskog Vijea i predstavlja nadogradnju na zaklju ke Europskog Vijea iz Tamperea iz 1999.  Prioriteti luxembourakog predsjedniatva za podru je pravosua i unutarnjih poslova vidi na web-stranici: http://www.eu2005.lu/en/presidence/priorites_et_pgm/priorites/index.html#justice  Vidi: Mialjenje Europske komisije o zahtjevu RH za lanstvo u EU, str. 8. Tekst mialjenja vidi na web-stranici Ministarstva europskih integracija: http://www.mei.hr/Download/2004/04/27/Misljenje_EK-hrv.pdf  Mialjenje Europske komisije o zahtjevu RH za lanstvo u EU, ibid., str. 18.  Communication from the Commission to the Council and to the European Parliament "Strategy Paper of the European Commission on progress in the enlargement process", COM (2004) 657, Brussels, 6.10.2004., str. 6. PAGE  PAGE 21 n " *,>@LRz̼ļİİļğėğwowh'HmHsHhmHsHhiE$h16mHsHh1h16mH sH h1mHsHhaMmHsHhS5mHsHhhh+0W5mHsHhSmHsHh+0WmHsHh=zmHsHh-^tmHsHhbh5>*mHsHh5>*mHsHh6/5>*mHsH(,0vxVz|X Z (((v2x2p6r6 dh7$8$H$gd_$dh7$8$H$^a$gd_$dh7$8$H$a$gd_:BDZ\*,.0Pxt|TVbdn"$һtfhh/Y56mHsHh/Yh/Y6]mHsHh/Yh/Y6mHsHh/Y6mHsHh/YmHsHhPmHsHh=mHsHhh=5mHsHhNOmHsHh]\h]\CJaJmHsHhQ. mHsHh=UmHsHh+0WmHsHhmHsHhOJQJ^JmHsH($nprtvx~ H^`    & ¹wnw^Vh_qmHsHjh0J6UmHsHh6mHsHhh6mHsHhm>h5mHsHhhmHsHhmHsHh]\hmHsHhh>*mHsHh>*mHsHhDmHsHh/Yh/Y6CJaJmHsHjh/Y0J6UmHsHh/Y6mHsHh/Yh/Y6mHsH& T   ^       xNV  TVȼȱvg[Ohhm>>*mHsHhh>*mHsHhh+'"CJaJmHsHhhhh>*CJaJmHsHhhhh>*mHsHhhh`>*mHsHhhh`mHsHhPmHsHhhhm>mHsHhhh_q5mHsHhhh_qmHsHhmHsHh=UmHsHhUSDmHsHh_qmHsHhh_q>*mHsHVfxz8:PV|RTVXV X `    h"j"L%r%v%''''(((6(~(ʿڷڿڿڬh=p@mHsHhHmHsHh=p@hHmHsHhBUmHsHh=p@h=p@mHsHhmHsHh=UmHsHh mHsHhh0UmHsHhhmHsHhOimHsH<~(((((4/*OJQJ^JmHsH#hDhD>*OJQJ^JmHsHh=p@hOimHsHh=p@h=p@CJaJmHsH-662778 8,8j8n8x88V:p:::::::::2;4;6;;;;;><Z<`<n<ζΧzogog[hy0hBU5mHsHhBUmHsHhUFh5mHsHhUFhr]mHsHhrhr]mHsHhr]mHsHhUFh5]mHsHhUFh55>*]mHsHh-^t5>*]mHsHh6/5>*]mHsHh55>*]mHsHhiE$mHsHhDmHsHhx`hDmHsHhq;hDmHsHr6::6;tDvDRRSHeJe\efRnTnvv{{||$dh7$8$H$a$gdK$dh7$8$H$a$gd%R$Ldh7$8$H$^L`a$gd%R$dh7$8$H$a$gd%R$dh7$8$H$a$gd_n<x<<<====>>>`?CrDvDDD EEEE>F@FFFGGG2HHHJHIIII*IIjLLLLLPMMMMMMMMMMMMMMMNNܽܽԽܱh7h56>*mH sH hiE$h56>*mHsHh7Ih5>*mHsHh0\h55mHsHh9h5mHsHh5mHsHhUFh5mHsHhy0hBU5mHsHhy0h55mHsH:NNNNN"N$N:N*mHsHh-^t5>*mHsHhgv5>*mHsHhNOmHsHh9h5CJaJmHsHhUFh5mHsHh5mHsH$jh7Ih50J>*UmHsHh7Ih5>*mHsHhiE$h56>*mHsHh7h56>*mH sH TTUUUUUUVDVWdXZ[cDeHeJeLe\eeeeeNf^ffffffgg:iii𰧢{sksc[h>`mH sH hI@mH sH h/mH sH h~c7mH sH h%R h(5 h%R5h%Rh%R5 hK5 h>`5 h%Rh%R h%R6h86mHsHhK%h7D6mHsHhhyRmHsHhhyRhgv5mHsHhuhgv5mHsHh%thgv6mHsHhSDmHsHhgvmHsHhaMmHsH#iiijj8jJjfjjjjjkkkl lhlllllm(m6m8mNm`mmmmmn0n4nPnRnTn^nnnnnnn o o"oZoooqq`qȼܴܴԬԬԬ𬤬𤜔Ԍh@mH sH hG3mH sH h8mH sH hW-mH sH hwmH sH h|wmH sH hmH sH h/h6mH sH h/hy6mH sH h/mH sH hymH sH h/hI@6mH sH h>`mH sH hI@mH sH 4`qbqdqvqqqqqqfrrssss t"uuuuuuuuuuuvv0v>vvzwwwwx x4x6xxxxxxhyjyyļ̼ļļ̼౩𙑩zhthtmH sH h&h@6mH sH h@mH sH hmH sH h mH sH ha mH sH h)0h%RmH sH hymH sH hwMmH sH h>`mH sH h&hG36mH sH hG3mH sH hW-mH sH h8mH sH h)mH sH /yyyyyyyy&zFztzzzzzz{D{p{{{{{{|||||}}}  (jxļ|t|l|l|l|h3?mHsHhKmHsHh_mHsHhKhK>*CJaJmHsHhK%hK5CJaJmHsH h%RhKhK hK6h-h-6h)mH sH h%RmH sH h |nh |n6mH sH h |nmH sH hmH sH ha mH sH h@mH sH htmH sH '||||}}̄΄>@lnBDԒ($a$gd $a$gd $dh7$8$H$a$gd Ri$dh7$8$H$a$gd_$Ldh7$8$H$^L`a$gdK$dh7$8$H$a$gdK  ʄ̄΄hj 4B"$ \̈8:ȊފƋ8:<>pČ،ǻdz㳫㣫ۣh RihV6mHsHhVmHsHhmHsHhdmHsHhQi>mHsHhQbymHsHh Rih6mHsHhmHsHh3?hK6mHsHhKmHsHh3?mHsHh_mHsHh Rih_6mHsH5.0HJ\hjlnBDFHҒԒ֒ؒdȓؓ&(*,8Ƚԝԙ}rgԨ\hyK+h RimHsHh ]h RimHsHhK%h RimHsHh%jh RimHsHh RimH sH h Ri>*mH sH h Rih2xh RimHsHhK%h RimH sH jh Ri0JUhKh RimHsHhTxAh Ri6mHsHh RimHsHh_mHsHh RihV6mHsHhVmHsHh#mHsH$Ė.Hn̘Θ(*,.xЙҙԙ֙ :brtvx||qhK%h RimHsHhFzh RimHsHh+[h RimHsHhV h RimHsHhW h RimHsHhaPh Ri6hJh RimHsH h Ri6h Rijh Ri0JUh2&h RimHsHhWZh Ri6mHsHhWZh Ri6h RimHsHhK%h RimH sH ,*ҙtNLĤdبڨܨ &`#$gdgd5$a$gd@> (_b Footnote TextCJaJ@&@@ (_bFootnote ReferenceH*HH s Balloon TextCJOJQJ^JaJ4 @"4 Footer  p#.)@1.  Page Number4@B4 ewHeader  9r  dyd`k#P%%N&'(s-/+lXob Hr"s37.@  ^ 2 5 b}~    ##''++,,,,o1p1 6 6::;<<<i<>>AA)G*GIIIIK"K P PcSdSWW=[>[&b'b\d]dudi ii-l.lFlqqhuiuu_v/x0xzz2~3~J~-.*+\],-ijyX456>?ب٨XY\6۶,GKBT$rFGPQR^_`c0@0@00@0@00@0@0@00@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@00@0H@0@0@0@0@0H0(@0@0 0(0H0H@0H@0@0(@0@00@00@00@00@08@08@0@0@0H0@@0@0@@0@0@@0@@0@@0@0@@0@0@0H@0H@0@0P@0P@0P@0H@0X@0X@0`0`@0H@0`@0`@0`@0`0h@0H0p@0h@0p@0p@0p@00@0p@0p@0p@0x@0x@0H@0x@0x@0@0@0@0@0H@0@0@0@00H00H00H0000000H0H0000000H00H0H0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0(@0@0@0@0@0@0@0h@0p@00ߚ@0@0@0@0@0@00L\di ii-lFlqqhuiu_v/x0xzz2~.*+\iXب6۶,GKBT$rc@0@0@0@0@0@0@0@0@0Oy0 0HOy0 0@0Oy00Oy00Oy00@0@0Oy00Oy00Oy00@0@0@0Oy00Oy00Oy00Oy00@0O900O90000@000Oy00,ȝnOy00Oy00Oy00Oy00Oy00Oy00~D5t~D5t~D5t~D5t~D5tOy0 0~D5tOy00~D5tOy00Oy00Oy00 0-, Dr.(/F:CRatx$& V~(6n<NTi`qyhdghijkmnopqstuXAҀr6|ܨelrިf !!8@0(  B S  ?bk bk0bk<bkbk~bklRbk\Tbkbk~ bk4 bkbkDbkDbk$ bkbkZbkbkbk~ bkbkbkbkTObk٢٢7777ŤŤ((c     >>>>̤̤00c h*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsCity0http://www.5iamas-microsoft-com:office:smarttagsV*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsplacehttp://www.5iantlavalamp.com/B*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagscountry-region PV   &01<=C=A")s|f'q',,////T0\0222288::<<????q@u@AAAAEEHHHHHHJJTJfJpJ-K7KLLLLLLLLLLLLLLLM,M2MMMcPlPPPPPQ QQQ5R>RT!T8U>UVVAWGWWWWW:X@X%Y+YZZO[X[[[@\I\[]e]]]]]^'^^^^^=_B_C_I_|__```aa acc-c3cddddiixx||d~q~~~ ƁǁɁĂʂEMNX\bcklopz'4ΔՔהޔߔ lrlrգۣBHէۧ6=ek8BGO +ovzŴɴ ɵʵѵ׵ٵ!'8<SWqwƶ̶ DJKWZfgjkqϸѸӸָ357:>AFGOR]`c|     ##''++,,,,n1p1 6 6:::<<<h<i<>>AA(G*GIIIIK"K P PbSdSWW<[>[%b'b[d]dtdudi iii,l.lElFlqqguiuuu^v_v.x0xzz1~3~I~J~,.)+[]+-hjxy٨WY[^o!)Bqyƶζݶ".FJJMADSV#&qtEFGOR]`c3333333G`cG`c AdministratorKristian Turkalj6AGsM{XX_Zme(иAMytfh 88^8`hH.h^`OJQJo(hHh  L ^ `LhH.h   ^ `hH.h xx^x`hH.h HLH^H`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h L^`LhH.h^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hH808^8`0o(.h^`OJQJo(hH pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.h88^8`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh  ^ `OJQJo(hHh  ^ `OJQJo(hHhxx^x`OJQJ^Jo(hHohHH^H`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hH_ZmeAMyGsM6A  kz  3?eWZ0Up;NOiV Q. W !P 1it,8|w^2JLL8J%txVOK +'"Q #iE$K%QT%2&S*yK+,-W-&.EM.6/0y0 ?3mi3~c7Ry7U*8:9:O:NW<=vJ>Qi>m>rd?'?@I@=p@TATxA DDK%D7DUSD`)0gi )7iQx^_-NUg9H,;._(/4S3OdT e3t-J8 YDjq;gvlM9 <Y%jTx)2d~@7C\ _h +a FZ#CyEmSD K=V v"wb -$_u`=U;*|]]]\u <$|skwY,56.Y_R^EVYQrS%, qFMtR9(dRrH&7I@Ou).G3)B+_q^<UFjc2xкc@      *+./678=BDEGHIKMPQST_bPPPP P$P&P(P.P0P2P6P<PFPHP\P^PdPfPtPvPxPPPPPPPPPPPPPPUnknownG: Times New Roman5Symbol3& : Ariale+TimesNewRomanTimes New RomancTimesNewRomanTimes New Roman5& zaTahoma;Wingdings?5 : Courier New"1&&&Z[EZ[E!4d3QH ?^AJFSKristian TurkaljKristian Turkalj    Oh+'0 ( D P \ ht|AJFSfJFSKristian TurkaljdrisrisNormalnKristian Turkaljd2isMicrosoft Word 10.0@@Lt@$ y@$ yZ՜.+,0 hp  MVP RHlE[A AJFS Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !#$%&'().Root Entry Fčy0Data 1TablegIWordDocument.SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8"CompObjj  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q