Naslov
Studija utjecaja okoliša na sadržaj teških metala u mekoniju novorođenčadi Splitsko- dalmatinske županije
(A study of environmental impact on the heavy metal content in the meconium of newborns of the Split-Dalmatian County)

Autori
Knezović, Zlatka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Kemijsko tehnološki fakultet

Mjesto
Split

Datum
25.04

Godina
2016

Stranica
166

Mentor
Trgo, Marina ; Sutlović, Davorka

Ključne riječi
onečišćenje okoliša ; Pb ; Cd ; Hg ; Cr ; Ni ; bioakumulacija ; mekonij
(environmental pollution ; Pb ; Cd ; Hg ; Cr ; Ni ; bioaccumulation ; meconium)

Sažetak
Metali u okolišu se smatraju najčešćim zagađivačima i posljedica su različitih antropogenih aktivnosti, pa je istraživanje njihove bioakumulacije od izuzetne važnosti. Rezultati monitoringa okoliša na području Splitsko-dalmatinske županije pokazuju na blagu opterećenost teškim metalima. Stoga je cilj istraživanja kemijskom analizom utvrditi razinu bioakumulacije ispitivanih metala i statističkom obradom podataka procijeniti glavne doprinose njihovoj bioakumulaciji. U radu je ispitana bioakumulacija olova, kadmija, žive, kroma i nikla u 182 uzorka mekonija novorođenčadi čije majke žive na području Splitsko-dalmatinske županije. Geografsko područje istraživanja je podijeljeno na nekoliko lokacija, zaleđe županije, otoke bez industrijske proizvodnje i Splitsku aglomeraciju koja je urbani, prometni i industrijski centar županije. Provedeno istraživanje je jedinstveno u Hrvatskoj obzirom na vrstu uzorka pribavljenog neinvazivnom metodom i činjenicu da je bioakumulacija u mekoniju pokazatelj dugotrajne izloženosti. Koncentracija pojedinog metala je praćena u ovisnosti o sociodemografskim obilježjima i životnim navikama majke. Teški metali su identificirani u 85% uzoraka što potvrđuje njihovu rasprostranjenost u okolišu, odnosno bioakumulaciju u organizmu različitim putevima kao npr. inhalacijom i prehranom. Najviše koncentracije su utvrđene za olovo, zatim za nikal, krom, živu, a najniže za kadmij. Analizom dobivenih rezultata je utvrđeno da bioakumulaciji olova snažno doprinose izvori onečišćenja iz industrijske zone grada Splita, sa značajno višim koncentracijama u prometnim zonama, dok je dominantna varijabla u bioakumulaciji žive konzumacija morske ribe. Za kadmij i krom nema značajnih razlika između rezultata dobivenih s ruralnih i urbanih lokacija što ukazuje na njihovu ujednačenu rasprostranjenost u okolišu. Konzumacija povrća za kadmij i konzumacija ribe za krom su najvažniji putevi njihova unosa u organizam. Povećane koncentracije kroma javljaju se u blizini napuštenog postrojenja za proizvodnju ferokroma. Prisutnost nikla se povezuje s prehrambenim navikama i lokalnim izvorima onečišćenja, obzirom na visoke koncentracije utvrđene u uzorcima koji potječu iz ruralnih krajeva. Rezultati su potvrđeni statističkim testovima pomoću umjetnih neuronskih mreža gdje su dobivene iste važnosti promatranih varijabli.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kemijsko inženjerstvo, Temeljne medicinske znanosti

POVEZANOST RADA