Naslov
Utjecaj srednje veličine zrna na kolektorska svojstva gornjomiocenskih pješčenjaka na južnom dijelu naftno-plinskog polja Žutica
(Influence of the median grain-size value on reservoir properties of the Upper Miocene sandstones on the southern part of Žutica oil and gas field)

Autori
Arandia-Krešić, Dario

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Rudarsko-geološko-naftni fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
28.09

Godina
2015

Stranica
26

Mentor
Saftić, Bruno

Neposredni voditelj
Iva Kolenković

Ključne riječi
Panonski bazen; Savska depresija; pješčenjaci Poljana; intergranularna poroznost; horizontalna propusnost
(Pannonian basin; Sava depression; Poljana sandstones; intergranular porosity; horizontal permeability)

Sažetak
Na području šume Žutica jugoistočno od grada Zagreba nalazi se istoimeno naftno-plinsko polje Žutica. U dijelu gornjomiocenskih pješčenjačko- laporovitih naslaga Kloštar Ivanić formacije, točnije na pješčenjaciima Poljana, promatrano je ležište genetskog intervala slojeva A1-3 koje ima zasićenje prirodnim plinom. Na temelju uzoraka dobivenih analizom jezgri opisani su i proučeni utjecaji srednje veličine zrna propusnih dijelova pješčanog tijela na prostornu distribuciju poroznosti i propusnosti, te su konstruirani dijagrami koji prikazuju ovisnost srednje veličine zrna, poroznosti i propusnosti, te karte na kojima se vidi građa ležišta i prostorni raspored propusnosti. Uzimajući u obzir heterogenu građu vrlo sitnozrnatog pješčenjaka, rezultati upućuju na značajan utjecaj srednje veličine zrna na poroznost i propusnost. Ova ovisnost nije linearna i rezultati su vrlo varijabilni u prostoru. Na to utječe vrlo različiti broj uzoraka po bušotinama, i složena građa pješčenjaka proslojenih siltovitim laporima. Može se utvrditi da je osnovna zakonitost da propusnost ovisi o poroznosti, a da sama poroznost jest intergranularna ali malo ovisi o dubini zalijeganja slojeva i nimalo o debljini slojeva pješčenjaka. Ponekad su baš debeli slojevi pješčenjaka ti koji imaju slaba kolektorska svojstva iako se na većini bušotina uspostavlja pozitivna korelacija između srednje veličine zrna i poroznosti. Na temelju korelacije između poroznosti i propusnosti i usporedbe prosječnih vrijednosti propusnosti po bušotinama s izvornim parovima vrijednosti, vrijedilo je konstruirati i kartu izopermeabiliteta za analizirano ležište na temelju koje se može odabrati bušotine koje bi bile pogodne za utiskivanje, primjerice ako se želi na tom dijelu polja izgraditi podzemno skladište ugljičnog dioksida.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija, Rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo

POVEZANOST RADA