Naslov
Koncentracije humanog fetuina-A kod bolesnika na hemodijalizi
(Concetrations of human fetuin-A in hemodialysed patients)

Autori
Derek, Lovorka ; Unić, Adriana ; Juriček, Jasna ; Marijančević, Domagoj ; Romić, Željko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Biochemia Medica 2009 ; 19(Suppl1) / Šimundić, Ana-Maria - Zagreb : Medicinska naklada, 2009, S123-S123

Skup
6. HRVATSKI KONGRES MEDICINSKIH BIOKEMIČARA s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Supetar, Hrvatska, 30.09.2009. - 04.10.2009

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
humani fetuina-A ; bolesnici na hemodijalizi
(human fetuin-A ; hemodialysed patients)

Sažetak
Uvod: Metastatske kalcifikacije su jedna od čestih komplikacija kod bolesnika na hemodijalizi. Humani fetuin-A (engl. alfa2- Heremans-Schmid glikoprotein ; AHSG) je cirkulirajući kalcij-regulatorni glikoprotein koji inhibira nastajanje kalcifikacija te je zbog toga potencijalni biljeg njihovog nastanka. Cilj ispitivanja bio je usporediti koncentracije fetuina-A kod bolesnika na hemodijalizi s kontrolnom skupinom, te unutar hemodijalizirane skupine ovisno o duljini trajanja liječenja postupkom hemodijalize. Materijali i metode: U studiju su uključena 92 ispitanika: skupina hemodijaliziranih bolesnika (N = 61) podjeljenih na dvije podskupine (N1 i N2) ovisno o duljini liječenja (N1 = 34: liječnje < 5godina ; N2 = 27: liječenje 5 i više godina). Kontrolnu skupinu (N = 31) sačinjavali su zdravi ispitanici. Fetuin-A određen je metodom ELISA (BioVendor Laboratory Medicine, Inc.). Podaci su statistički testirani jednosmjernom analizom varijance (ANOVA). Rezultat: Koncentracije fetuina-A u hemodijaliziranoj skupini bile su 0, 26 ± 0, 069 g/L ; u N1 skupini 0, 25 ± 0, 071 g/L ; u N2 skupini 0, 26 ± 0, 0046 g/L te u kontrolnoj skupini 0, 32 ± 0, 057 g/L. Jednosmjerna analiza varijance pokazala je statistički značajnu razliku između kontrolne i skupine na hemodijalizi (P = 0, 001). Post hoc analiza nije pokazala statistički značajnu razliku između podskupina ovisno o duljini trajanja hemodijalize. Zaključak: Ova studija je pokazala da su koncentracije fetuina-A snižene u hemodijaliziranoj skupini u odnosu na kontrolnu skupinu, što objašnjava veću podložnost stvaranja kalcifikacija kod bolesnika na hemodijalizi. S obzirom da nije zabilježena statistički značajna razlika koncentracije fetuina-A u ovisnosti o trajanju hemodijalize, trebala bi se dodatno ispitati povezanost fetuina-A, prisustva kalcifikacija te klasičnih biljega nastanka kalcifikacija.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA