Pregled bibliografske jedinice broj: 818572
Važnost samoprocjena psihofizičkog stanja i kvalitete spavanja u predviđanju duljine života starijih osoba.
Važnost samoprocjena psihofizičkog stanja i kvalitete spavanja u predviđanju duljine života starijih osoba. // Sažeci priopćenja 22. Dani Ramira i Zorana Bujasa / Zarevski, Predrag ; Jurin, Tanja ; Modić Stanke, Koraljka (ur.).
Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2015. str. 132-132 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 818572 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Važnost samoprocjena psihofizičkog stanja i kvalitete spavanja u predviđanju duljine života starijih osoba.
(The role of psycho-physical health self-assessments and quality of sleep in the prediction of survival in old persons)
Autori
Despot Lučanin, Jasminka ; Košćec Đuknić, Adrijana ; Delale, Eva Anđela
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Sažeci priopćenja 22. Dani Ramira i Zorana Bujasa
/ Zarevski, Predrag ; Jurin, Tanja ; Modić Stanke, Koraljka - Zagreb : Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2015, 132-132
ISBN
978-953-175-463-7
Skup
22. Dani Ramira i Zorana Bujasa
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 16.04.2015. - 18.04.2015
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
samoprocjena zdravlja; kvaliteta spavanja; duljina života; stare osobe
(health self-assessment; quality of sleep; survival; old persons)
Sažetak
Novija istraživanja pokazuju značajnu ulogu psihofizičkih čimbenika, osobito samoprocjene zdravlja i funkcionalne sposobnosti, u prognozi duljine i kvalitete života u starosti. Suvremena istraživanja u području psihologije i medicine spavanja ukazuju da je odgovarajuća kvaliteta spavanja povezana s duljinom života. Spavanje oslabljene kvalitete može dodatno pogoršati zdravstveno stanje osobe, ali i doprinijeti slabljenju u funkcioniranju koje se obično pripisuje samom procesu starenja. Cilj je ovog rada ispitati doprinos samoprocjena psihofizičkog stanja i subjektivne kvalitete spavanja u prognozi duljine života starijih osoba. Sudionici longitudinalnog istraživanja su bili 561 korisnika 11 domova za starije i nemoćne osobe u Zagrebu (71.5% žena), prosječne dobi 79 godina (TR=56-96), ispitani 2008. i 2010. godine, a do 2015. godine je praćen njihov životni status. Promatrane varijable bile su: životni status, sociodemografske, samoprocjena zdravlja, funkcionalna sposobnost, depresivnost te subjektivna kvaliteta spavanja. Zdravstveno stanje sudionika bilo je kontrolirano. Podatke su prikupili uvježbani intervjueri strukturiranim intervjuom, individualno, te iz dokumentacije u ustanovi. U mjerenjima 2008. i 2010. godine utvrđena je statistički značajna povezanost subjektivne kvalitete spavanja sa samoprocjenama zdravlja i funkcionalne sposobnosti, različita za žene i muškarce (Pearsonov r od .20 do .32, p<.01), a preliminarni rezultati multivarijatnih analiza su pokazali da u određenju duljine života najsnažniji doprinos prognozi daje biološki status (dob i spol), a zatim ostale promatrane varijable. Nalazi ovog istraživanja interpretiraju se u okviru novijih istraživanja čimbenika duljine života, a mogu se primijeniti u ranom otkrivanju rizičnih skupina starijih osoba, s obzirom na kvalitetu i duljinu života.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Fakultet hrvatskih studija, Zagreb