Naslov
Putovi i načini stvaranja hrvatskog pravnog nazivlja sredinom 19. stoljeća
(The Creation of the Croatian Legal Terminology in the Mid-19th Century: The Paths and Methods)

Autori
Husinec, Snježana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Jezik kao predmet proučavanja i jezik kao predmet poučavanja / Stolac, Diana ; Vlastelić, Anastazija - Zagreb : Srednja Europa, 2017, 115-129

Skup
XXX. međunarodni znanstveni skup Jezik kao predmet proučavanja i jezik kao predmet poučavanja

Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 12.05.2016. - 14.05.2016

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
oblikovanje hrvatskog pravnog nazivlja ; načela i terminološki postupci ; jezični purizam
(development of Croatian legal terminology ; principles and methods ; linguistic purism)

Sažetak
Kada je 1848. godine hrvatski postao službeni jezik u Hrvatskoj i zavladao javnom sferom, hrvatski leksik još nije bio dovoljno izgrađen da bi zadovoljio nove komunikacijske potrebe. Zbog dotadašnje dominacije njemačkog i latinskog jezika u javnom i političkom životu Hrvatske, osobito velike potrebe bile su u sferi javne uprave, sudstva i politike. Usprkos nekim pokušajima unutar Hrvatske, prekretnica u popunjavanju leksičkog fonda hrvatskog jezika u području prava dogodila se na poticaj austrijske vlade, a kao posljedica ministarske naredbe prema kojoj su svi austrijski zakoni trebali biti prevedeni s njemačkog na ostale jezike Monarhije. Tako je 1850-ih nastao prvi njemačko-hrvatski rječnik pravnih i političkih naziva Juridisch-politische Terminologie für die slavischen Sprachen Österreichs, a na hrvatski su prevođeni i najveći i najvažniji austrijski zakoni. Time je hrvatski jezik, koji je desetljećima zbog stranih utjecaja na području prava bio potpuno zanemaren, bio obogaćen velikim brojem novih hrvatskih stručnih i znanstvenih pravnih naziva. Ovaj rad prikazuje tijek stvaranja te metode oblikovanja hrvatskog pravnog nazivlja sredinom 19. stoljeća u vrijeme nastanka njegove osnove. Cilj je bio utvrditi koje su inicijative za stvaranje pravnog nazivlja postojale, u kojim su se kontekstima javljale, te kakve su rezultate polučile. Nadalje autorica analizira jezikoslovni pristup izboru terminoloških rješenja tadašnjih tvoraca nazivlja, te načela i metodološke postupke koje su smatrali primjerenima za stvaranja pravnog nazivlja, a zanima je i kolika je bila njihova razina svijesti o jeziku kao dijelu nacionalnog identiteta. Kako bi se odgovorilo na postavljena pitanja i time stekle nove spoznaje o oblikovanju hrvatskog znanstvenog i strukovnog nazivlja na polju prava, provedena je analiza sadržaja predgovora prvog njemačko- hrvatskog rječnika pravno-političkog nazivlja, predgovora prvih prijevoda austrijskih zakona, te prvog pravničkog lista Pravdonoša. Spoznaje o načelima i terminološkim postupcima stečene spomenutom analizom, odnosno primjena tih postupaka u praksi potvrđuje se terminološkim rješenjima iz rječnika Juridisch-politische Terminologie, prvih prijevoda austrijskih zakona, te pravničkog lista Pravdonoša.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pravo, Filologija

POVEZANOST RADA