Pregled bibliografske jedinice broj: 817096
Sastavnice metaboličkog sindroma kao nezavisni čimbenici rizika u bolesnika s akutnim koronarnim sindromom
Sastavnice metaboličkog sindroma kao nezavisni čimbenici rizika u bolesnika s akutnim koronarnim sindromom, 2015., doktorska disertacija, Medicinski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 817096 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Sastavnice metaboličkog sindroma kao nezavisni čimbenici rizika u bolesnika s akutnim koronarnim sindromom
(Components of the metabolic syndrome as independent risk factors in patients with acute coronary syndrome)
Autori
Kranjčec, Darko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Medicinski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
15.12
Godina
2015
Stranica
136
Mentor
Vincelj, Josip
Ključne riječi
Metabolički sindrom; Akutni koronarni sindrom
(Metabolic syndrome; Acute coronary syndrome)
Sažetak
Cilj istraživanja bio je utvrditi učestalost MetS i njegovih sastavnica kod bolesnika s akutnim koronarnim sindromom. Nadalje htjela se usporediti težina akutnog infarkta miokarda mjerena vršnim vrijednostima CK i MB-CK kod bolesnika sa i bez MetS. Analiziran je i utjecaj pojedinih sastavnica MetS na težinu infarkta i srčano popuštanje. U sitraživanje je uključeno 230 bolesnika s akutnim koornarnim sindromom hospitaliziranih u koronarnoj jedinici KB Dubrava od siječnja 2006. do lipnja 2007. godine. Bolesnici zaprimljeni u subakutnoj fazi infarkta miokarda te oni koji nisu dali pristanak nisu uključeni u istraživanje. Skupina bolesnika s MetS imala je opsežniji infarkt miokarda izražen u vršnim vrijednostima CK (p=0, 003) i MB-CK (p=0, 002) nego skupina bez MetS. Dok je kod bolesnika bez MetS infarkt bio opsežniji u muškaraca, u skupini s MetS infarkt miokarda bio je opsežniji u žena. Srčano popuštanje je također bilo prisutnije u bolesnika s MetS (p=0, 012) što je ponovno bilo izraženije u žena, iako još ne u granicama statističke značajnosti. Stopa ponovljenog infarkta miokarda bila je češća u bolesnika s MetS (p=0, 027) kao i bolnička smrtnost. Zaključno možemo reći da je skupina bolesnika s MetS, posebice žena s AKS predisponirana k opsežnijem infarktu miokarda, srčanom popuštanju, ponovljenom infarktu miokarda i bolničkoj smrtnosti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Medicinski fakultet, Zagreb,
Klinička bolnica "Dubrava",
Medicinski fakultet, Osijek
Profili:
Josip Vincelj
(mentor)