Pregled bibliografske jedinice broj: 817013
Hrvatska u doba biskupa Jurja Dobrile s posebnim naglaskom na Istru
Hrvatska u doba biskupa Jurja Dobrile s posebnim naglaskom na Istru // Dr. Juraj Dobrila (1812.-1882.) i stoljeće Krasne zemlje (1912.-2012.) / Šiklić, Josip (ur.).
Poreč: Porečka i Pulska biskupija ; Josip Turčinović ; Županija Istarska ; Sveučilište Jurja Dobrile u Puli ; Katedra Čakavskog sabora za povijest Istre ; Državni arhiv u Pazinu, 2015. str. 11-20
CROSBI ID: 817013 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Hrvatska u doba biskupa Jurja Dobrile s posebnim naglaskom na Istru
(Croatia in the period of Bishop Juraj Dobrila with particular emphasis on Istria)
Autori
Strčić, Petar
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, stručni
Knjiga
Dr. Juraj Dobrila (1812.-1882.) i stoljeće Krasne zemlje (1912.-2012.)
Urednik/ci
Šiklić, Josip
Izdavač
Porečka i Pulska biskupija ; Josip Turčinović ; Županija Istarska ; Sveučilište Jurja Dobrile u Puli ; Katedra Čakavskog sabora za povijest Istre ; Državni arhiv u Pazinu
Grad
Poreč
Godina
2015
Raspon stranica
11-20
ISBN
978-953-8031-04-5
Ključne riječi
Hrvatska, Istra, biskup Dobrila, 19. stoljeće
(Croatia, Istria, Bishop Dobrila, 19th century)
Sažetak
Hrvatska u 19. st. ostaje podijeljena između austrijskoga i mađarskoga područja Habsburške Monarhije, a unutar tih područja je rasparčana. Tako je Istra zajedno s Kvarnerskim otocima pokrajina u austrijskome dijelu Monarhije. Apsolutna većinastanovnika su Hrvati, do 1848. Kmetovi, a dalje ostaju znatnim dijelom koloni. Vladajuća je tanka talijanaško-talijanska struktura uglavnom građanska. Službeni jezik je njemački ili talijanski, a hrvatski se donekle može rabiti u Katoličkoj Crkvi. Istra je s Kvarnerskim otocima pokrajina austrijskoga dijela dualne države. Dio je Porečko-puljske biskupije, a manje, sjeverno je područje u Tršćansko-koparskoj. Dr. Juraj Dobrila (Veli Ježenj, 16. IV. 1812.-Trst, 13. I. 1882.), istarski Hrvat, bio je ordinarij prve, pa druge dijeceze. U skladu sa sadržajem općeeurospkoga „vieka nacija“, te odjecima hrvatskoga narodnog preporoda na središnjem području Hrvatske („Banska“) u mađarskom dijelu Monarhije, od 60- ih godina intenzivno se razvija preporod i u Istri s Kvarnerskim otocima. Dobrila postaje njegov prvi voditelj, i to tako uspješno da se i poslije njegova preminuća nastavlja značajno mijenjati bit odnosa u korist većinskoga, dakle hrvatskoga pučanstva, koje se počinje i fizički odupirati iredentizmu i talijanizaciji, a u 20. st. i fašizmu te će ga pobijediti i prvi put u povijesti ući u sastav svoje hrvatske domovine.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
