Pregled bibliografske jedinice broj: 816665
Neizrecivo veliko i male priče. Očuđeni mit u suvremenom hrvatskom romanu
Neizrecivo veliko i male priče. Očuđeni mit u suvremenom hrvatskom romanu // O pričama i pričanju danas / Jelena Marković, Ljiljana Marks (ur.).
Zagreb: Institut za etnologiju i folklOris tiku (IEF), 2015. str. 365-380
CROSBI ID: 816665 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Neizrecivo veliko i male priče. Očuđeni mit u suvremenom hrvatskom romanu
(Unspeakable Greatness and Small Stories. The Estranged Myth in Contemporary Croatian Novel)
Autori
Natka Badurina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
O pričama i pričanju danas
Urednik/ci
Jelena Marković, Ljiljana Marks
Izdavač
Institut za etnologiju i folklOris tiku (IEF)
Grad
Zagreb
Godina
2015
Raspon stranica
365-380
ISBN
978-953-6020-90-4
Ključne riječi
trauma, suvremeni roman, mit, dijalektika prosvjetiteljstva, Igor Štiks
(trauma, contemporary novel, myth, dialectic of Enlightenment, Igor Štiks)
Sažetak
U članku se raspravlja o traumatskoj strukturi (post)modernosti, te se i »kraj velikih priča« i »narativni obrat«, kao dvije naizgled suprotne dijagnoze postmodernog stanja, tumače kroz psihoanalitičke pojmove nedokučivosti Realnog, povlačenja Simboličkog i prevlasti Imaginarnog. U suvremenoj se književnosti vide dva temeljna načina odnošenja prema neizrecivom: prvi je sakralizacija tišine integralnog svjedoka, a drugi fetišiziranje traume u žanrovskoj literaturi koja pripovijedajući o izmišljenim užasima besciljno kruži oko traumatskog srca zbilje. Zatim se, tragom talijanskog mitologa Furia Jesia, pokušava naći treći put, put koji ne odustaje ni od pogleda u traumu ni od pripovijedanja, već proizvodi novi oblik osviještenog i očuđenog, te politički odgovornog mita. Takav se pristup mitu i tragediji oprimjeruje romanom Elijahova stolica Igora Štiksa u kojem se odnos Europe prema opkoljenom Sarajevu prikazuje kroz mit o Edipu i kritiku europske dijalektike prosvjetiteljstva. Slijedom toga primjera, nova se uloga priče u suvremenoj prozi vidi kao osviještavanje mita i otvaranje mogućnosti za djelovanje.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Etnologija i antropologija