Naslov
Hrvatski nacionalizam u XIX. i početkom XX. stoljeća na primjeru Rijeke i riječkoga područja
(Croatian Nationalism in the 19th and at the Beginning of the 20th Century on the Example of Rijeka and the Wider Rijeka Area)

Autori
Polić, Maja

Izvornik
Problemi sjevernog Jadrana (0351-8825) 13 (2014); 3-33

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, izvorni znanstveni rad, znanstveni

Ključne riječi
hrvatski nacionalizam; Rijeka; riječko područje; XIX. i XX. stoljeće
(Croatian nationalism; Rijeka; wider Rijeka area; 19th and 20th centuries)

Sažetak
Članak donosi uvid u hrvatski nacionalizam sa zasebnim osvrtom – kao primjer – na nekadašnju Rijeku i riječko područje, za koje je u XIX. st. karakteristično imperijalističko stajalište Mađara – da se Rijeka nađe neposredno pod upravom Pešte. To je zagovarao i gradski riječki tanki ali vladajući, anacionalni sloj koji se tada pretvara u mađaronski ili ungareški, vidjevši u tome gospodarski napredak grada, a time financijski i sebe. Za zamah privrede trebalo je uložiti znatna novčana sredstva – u izgradnju same luke, osuvremenjivanje tehnike izgradnje brodova, izgradnju željezničke pruge koje bi povezale grad s unutrašnjošću i predstavljale alternativu cestovnom pravcu od Karlovca do mora. Dakako, pri svemu tome ta tanka, «patricijska» vladajuća struktura gledala je u svemu samo svoj materijalni probitak, dok se o apsolutno većinskome stanovništvu – hrvatskome, donjemu dijelu tadašnjega društva, nije vodilo računa. Daljnji razvoj političkih prilika, kako ćemo pokazati, doveo je u tadašnjoj Rijeci (samo na zapadnoj obali Rječine) do pojave autonomaštva, ali i do razvoja modernoga hrvatskoga duha i hrvatskoga nacionalizma koji će do snažnijega izražaja doći tek u XX. stoljeću. Naša je namjera dati pregled hrvatskoga nacionalizma, na primjeru nekadašnje Rijeke i riječkoga područja, koje je u XIX. st. bilo od neposrednoga interesa Mađara. Presudan je u tim nastojanjima bio mađarski gospodarski sloj, koji je bio spreman u grad uložiti znatna materijalna sredstva. Pokazat ćemo odnos riječkoga gradskog vladajućeg anacionalnog sloja, koji se tada pretvarao u mađaronski ili ungareški, vidjevši u tome svoj materijalni interes. Također, i razvoj političkih prilika, koji je u tadašnjoj Rijeci doveo do pojave i autonomaštva, ali i do razvoja modernoga hrvatskog duha i hrvatskoga nacionalizma. Pri tome, koristit ćemo se historijskom kritičkom metodom, metodom analize i sinteze, deskripcije te metodom generalizacije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA