Naslov
Kalendar "Istran" 1869. i 1870. godine. Prvo glasilo Hrvata Istre i Kvarnerskih otoka
(Calendar "Istran" 1869 and 1870. First Newsletter of Croats in Istria and Kvarner Islands)

Autori
Polić, Maja ; Strčić, Petar

Prevoditelji
Spicijarić Paškvan NIna ; Trp, Bojana

Ostali urednici
Orbanić, Elvis

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Državni arhiv u Pazinu ; Povijesno društvo Rijeka ; Ogranak Matice hrvatske u Kastvu

Grad
Pazin : Rijeka

Godina
2015

Stranica
178

ISBN
978-953-7640-23-1

Ključne riječi
Kalendar "Istran"; Pokrajina Istra s Kvarnerskim otocima; hrvatski narodni preporod; Franjo Ravnik; Juraj Dobrila
(Calendar "Istran"; Province of Istria with Kvarner islands; Croatian National Revival; Franjo Ravnik; Juraj Dobrila)

Sažetak
U knjizi je govor o političkoj i društvenoj sferi Pokrajine Istre s Kvarnerskim otocima, upravnoj jedinici koja je dio Austrijskoga primorja s upravnim sjedištem u Trstu, te ukupnoga austrijskoga dijela Austro-Ugarske Monarhije. U pokrajini je apsolutna većina pučanstva, kao i niz stoljeća prije – hrvatska, ali uvijek je vladajuća veoma nadmoćna talijanska-talijanaška skupina ; u manjemu dijelu istarskoga prostora vladajuća je germansko-austrijska skupina. U drugoj polovici XIX. st. u Pokrajini su se odvijali krucijalni događaji, bitni za pučanstvo tada i znatno kasnije. Naime, uz ostalo, stvaranjem savojske Kraljevine Italije u drugoj polovici XIX. st. naglo snaži talijanski nacionalizam, pa tako i oštar iredentizam s kojim stalno jača stara vladajuća talijansko-talijanaška struktura u Istri i na Kvarnerskim otocima. Njima se suprotstavljaju vođe prvoga naraštaja hrvatskih preporoditelja: porečko-puljski pa tršćansko- koparski biskup Juraj Dobrila, svećenik Mate Bastian te pravnik Dinko Vitezić, te drugoga naraštaja: pravnik Matko Laginja, kao i svećenici Vjekoslav Spinčić i Matko Mandić. Tako se uspijeva prodrijeti s izabranim hrvatskim zastupnicima čak i u parlament austrijskoga dijela Monarhije i u skupštinu pokrajine Istre s otocima, osnovati i prve udruge – čitaonice, te krenuti i u izdavanje prve hrvatske periodike, veoma bitne za što uspješniji razvoj hrvatskoga preporoda, ali općenito i političkih, gospodarskih, kulturnih i drugih sadržaja koji podjarmljeni većinski hrvatski puk do tada nije mogao niti smio imati. U svemu tome hrvatski puk surađuje i sa Slovencima, koji se na sjeveru Istre također nalaze u Pokrajini. Surađuje se i sa ostalima u Sloveniji te Hrvatima u drugim dijelovima Hrvatske, rasparčanima također između Beča i Budimpešte u istoj Monarhiji. Pažnja je usmjerena na pokretanje prvih glasila na hrvatskome jeziku – kalendara Istran, a zatim i novina Naša sloga. U tim se događajima osobiti isticao i slovenski svećenik Franjo Ravnik, inače slovenski te hrvatski preporoditelj. Iako je politički pokret u pokrajini Istri i na Kvarnerskim otocima bio 60-ih godina tek u počecima, već i u samo dva objavljena sveska toga kalendara Istran jasno se vide temelji loše situacije za apsolutno većinski hrvatski puk, kao i za Slovence. Stoga se u kalendaru daju pouke i savjeti kao tome doskočiti. Ali, već se naziru i osnove razdvajanja pokreta i u ovome kraju, koji već traju u ostaloj Hrvatskoj, i to u skladu s nacionalnim politikama biskupa Josipa Jurja Strossmayera i pravnika Ante Starčevića. No, te dvije nacionalno-političke opcije iz Banske Hrvatske, dakle, iz ugarskoga dijela Monarhije, očituju se i u Istri te na Kvarnerskim otocima. Tako, prvo godište Istrana za 1869. god. sadržajno je u južnoslovinskome/južnoslavenskome duhu biskupa Strossmayera, a drugo godište za 1870. u duhu je mišljenja i nastojanja A. Starčevića. Pokretač i financijer oba godišta, međutim, vođa je prvoga preporodnog naraštaja Istre i Kvarnerskih otoka biskup J. Dobrila, pristalica biskupa Strossmayera. S objavljivanjem oba godišta kalendarske edicije Istran, istarski je biskup praktično utvrdio da ne samo što postoji potreba za stalnom tiskanom hrvatskom riječju, već da ima i dostatan broj suradnika – praktičnih djelatnika za uređivanje edicije i suradnika za objavljivanje priloga. Na kraj djela uvršten je pretisak oba godišta kalendara.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA