Naslov
Utjecaj hibrida i dodatka silaži na udio ukupnih i kapa zeina tijekom siliranja visoko vlažnog zrna kukuruza
(Infuluence of corn hybrids and type of silage additives on total and gamma zein content during the high moisture corn silage production)

Autori
Duvnjak, Marija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
15.04

Godina
2016

Stranica
155

Mentor
Grbeša, Darko ; Cindrić, Mario

Ključne riječi
visokovlažno zrno kukruza ; gama zein ; hibrid ; inkulant ; mliječna kiselina ; razgradljivost škroba ; kvaliteta silaže
(high moisture corn ; gamma zeins ; hybrids ; inoculant ; lactic acid ; degradability ; ilage quality)

Sažetak
Siliranje visoko vlažnog zrna kukuruza način je da se očuva zrno kukuruza od berbe do berbe. U klasičnoj teoriji siliranje je metoda konzerviranja uz pomoć anaerobnih uvjeta i bakterija mliječne kiseline. Proizvodnja organskih kiselina, u najvećem dijelu mliječne kiseline, snižava pH koji inhibira nepoželjne mikroorganizame i sprječava daljnje promjene u siliranoj masi 1 − 2 mjeseca nakon početka siliranja. Suvremena istraživanja ukazuju da silaža nastavlja fermentirati i nakon 1 − 2 mjeseca, što bi za posljedicu moglo imati i kontinuirane promjene sastava i probavljivosti zrna kukuruza. Cilj istraživanja bilo je utvrditi kako dodatak inokulanta i mliječne kiseline prilikom siliranja vlažnog zrna u periodu od godine dana utječe na intenzitet fermentacije i kvalitetu silaža te na razgradnju 16 kDa i 27 kDa γ-zeina hibrida različite tvrdoće zrna i udjela ukupnih zeina. Dodatno se ispitala i buražna razgradivost suhe tvari i škroba ispitivanih silaža. Tri hibrida (Bc 513 pc, Bc 462 i Bc 344) uzgojena u split-plot dizajnu u pet ponavljanja pri istim agroklimatskim uvjetima razlikovala su se u tvrdoći zrna, što su pokazali rezultati Stenvert analize tvrdoće zrna i prava gustoća. Udio ukupnih zeina razlikovao se signifikantno između tri ispitivana hibrida kukruza (Bc 513 pc: 59, 96 % SP ; Bc 462: 55, 13 % SP ; Bc 344: 48, 75 % SP). Silaže sva tri hibrida silirane su sa dodatkom inokulanta (Bio-Sil ; 3x105 CFU/g), dodatkom mliječne kiseline (linearni porast 2 ‒ 15 g/kg ST) i bez dodataka (kontrola) u periodu od godine dana. Silaže su imale optimalne fermentacijske karakteristike tijekom godine dana siliranja. Suha tvar (ST) silaža brojčano se minimalno mijenjala tijekom siliranja 69, 11 ‒ 71, 04 %, i nije se razlikovala između tretmana i hibrida. Sadržaj mliječne kiseline signifikantno je rastao do 182 dana stajanja silaža (1, 01 ‒ 15, 38 g/kg ST), iza čega je opadao do zadnjeg uzorkovanja (9, 10 g/kg ST). Nije utvrđena razlika između silaža pojedinih hibrida u sadržaju mliječne kiseline. Skoro dvostruko viši sadržaj mliječne kiseline imale su silaže sa inokulantom, manje sa mliječnom kiselinom i najmanje silaže bez dodataka. Titracijska kiselost, rasla je tijekom stajanja silaža (0, 02 ‒ 0, 74 meq/g ST), sa najvišim vrijednostima u silažama sa dodatkom inokulanta. Vrijednost pH bilježila je očekivani signifikantan pad tijekom siliranja (6, 45 ‒ 4, 18), sa najnižim vrijednostima u silažama sa inokulantom i sukladno porastu mliječne kiseline te titracijske kiselosti u silažama. Tijekom godine dana stajanja silaža rastao je i sadržaj produkata proteolize: topljivi protein (17, 9 ‒ 47, 0 % SP) te amonijak (0, 38 ‒ 3, 73 % SP). Silaže hibrida Bc 513 pc imale su viši sadržaj sirovog proteina i ukupnih zeina od silaža ostala dva hibrida u svim vremenskim točkama. Na kraju siliranja zabilježena je redukcija količine 16 kDa i 27 kDa γ-zeina što ukazuje da siliranje uzrokuje razgradnju ovih proteina. U svim silažama na kraju siliranja nije detektiran 27 kDa γ-zein. S druge strane, razgradnja 16 kDa γ-zeina bila je različita u silažama ispitivanih hibrida siliranim sa različitim dodatcima. Dodatak inokulanta imao je veći utjecaj na razgradnju γ-zeina silaža tvrđih hibrida (Bc 513 pc i Bc 462), a dodatak mliječne kiseline na silaže mekšeg hibrida (Bc 344). Silaže sa dodatcima imale su veću razgradnju 16 kDa γ- zeina od kontrolnih silaža u svim ispitivanim hibridima. Na kraju siliranja zabilježen je signifikantan porast buražne razgradivosti suhe tvari (sa 0, 59 na početku do 0, 77 na kraju) i škroba (sa 0, 53 do 0, 78) što je potvrda da siliranje (i razgradnja γ-zeina) povisuju razgradnju škroba i suhe tvari. Istraživanjem je potvrđena hipoteza o većoj razgradnji 16 kDa γ- zeina u starijim silažama te hibridima tvrđeg nego mekšeg endosperma te u silažama sa dodatcima nego bez dodataka. Dodatno, istraživanje ukazuje da uz slične vrijednosti razgradivosti suhe tvari i škroba na kraju siliranja kao i hibridi mekšeg zrna, hibridi tvrđeg zrna (Bc 462) imaju bolje proizvodne karakteristike.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA