Naslov
Masovne grobnice u hrvatskom Pounju iz Domovinskog rata – prinos viktimološkim studijama
(Mass graves in Croatian region of Pounje from Coatian Homeland War - a Contribution to the victimological studies)

Autori
Raguž, Jakša

Izvornik
Radovi (Zavod za hrvatsku povijest) (0353-295X) 2 (2015), 47; 737-784

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Domovinski rat; hrvatsko Pounje; Hrvatska Kostajnica; etničko čišćenje; ratni zločini; masovne grobnice; SAO Krajina
(Croatian Homeland War; Croatian Pounje; Sisak-Moslavina county; ethnic cleansing; war crimes; mass graves)

Sažetak
Hrvatsko Pounje, pogranična pokrajina Republike Hrvatske s Republikom Bosnom i Hercegovinom, danas u sastavu Sisačko-moslavačke županije, je tijekom Domovinskog rata bila pod srpskom okupacijom. Zbog važnog geostrateškog položaja ove pokrajine, srpska milicija i vojska su tu pokrenule prvo veliko etničko čišćenje lokalnog hrvatskog stanovništva koje je činilo 19 % ukupne populacije. Kao posljedica toga u srpnju 1991. u hrvatskom Pounju nastaju prve masovne grobnice u Republici Hrvatskoj. Do 2015. godine u ovoj pokrajini je otkriveno 11 masovnih grobnica nastalih u periodu od 1991. do 1993. godine. Iz njih je ekshumirano 114 žrtava od kojih je 99 identificirano. Većina identificiranih žrtava prema etničkoj kategoriji su Hrvati - 93 %, Bošnjaci - 4 %, te 3 % Srbi koji su bili u policiji Republike Hrvatske ili su pokušali zaštiti svoje susjede Hrvate zbog čega su ubijeni. Nadalje većinu žrtava čine osobe posebno zaštićene međunarodnim humanitarnim pravom: civili 76, 7 %, starije osobe 40, 4 %, žene 37 %, ranjenici, teški bolesnici i invalidi 29 %. S obzirom na okolnosti pogibije samo dvije žrtve iz masovnih grobnica su stradale u borbi, dok ih je 97 planski likvidirano nakon što je srpska vojska osvojila ovu pokrajinu. Svi poznati egzekutori su pripadnici srpske milicije i vojske. Brojnost masovnih grobnica, veliki broj ljudi u njima, planske likvidacije i struktura žrtava s obzirom civilni status, spol i dob, kao i skoro potpuna etnička homogenost ukazuje da masovne grobnice u hrvatskom Pounju nisu posljedica borbenih djelovanja u ratu. One su rezultat provedbena planiranog i organiziranog zločina etničkog čišćenja dijelova Hrvatske koje se planiralo pripojiti budućoj velikoj srpskoj nacionalnoj državi. Masovnim uništavanjem hrvatskog stanovništva se željelo dobiti etničku homogenost ove pokrajine kako bi se mogla lakše uključiti u srpsku državu, a masovne grobnice kao produkt pogubljenja hrvatskog stanovništva, su bile samo jedna od metoda u realizaciji projekta velike srpske nacionale države.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA