Pregled bibliografske jedinice broj: 815933
Hrvatska graditeljska baština u opusu arhitekta Borisa Magaša
Hrvatska graditeljska baština u opusu arhitekta Borisa Magaša // Znanstveni simpozij o arhitektu Borisu Magašu . "U potrazi za duhom vremena". Karlovac 25. listopada 2014. - Zbornik radova / Štulhofer, Ariana (ur.).
Karlovac : Zagreb : Rijeka: Udruga za zaštitu i razvoj kulturne i prirodne baštine Karlovca ; Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ; Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2016. str. 123-130
CROSBI ID: 815933 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Hrvatska graditeljska baština u opusu arhitekta Borisa Magaša
(Croatian Built Heritage in Boris Magaš's Architecture)
Autori
Karač, Zlatko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Znanstveni simpozij o arhitektu Borisu Magašu . "U potrazi za duhom vremena". Karlovac 25. listopada 2014. - Zbornik radova
Urednik/ci
Štulhofer, Ariana
Izdavač
Udruga za zaštitu i razvoj kulturne i prirodne baštine Karlovca ; Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ; Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Grad
Karlovac : Zagreb : Rijeka
Godina
2016
Raspon stranica
123-130
ISBN
978-953-59033-0-7
Ključne riječi
Magaš Boris, Mohorovičić Andre, starohrvatska arhitektura, graditeljska baština
(Magaš Boris, Mohorovičić Andre, early Croatian architecture, built heritage)
Sažetak
Iako se Boris Magaš pozicionirao kao korifej nove arhitekture, njegovi su počeci bili vezani uz proučavanje naše povijesne baštine. Još kao student uključio se u istraživački tim prof. A. Mohorovičića (od 1953.) koji je u ljetnim sesijama obilazio Istru, Hrvatsko primorje i kvarnerske otoke, evidentirajući, snimajući i obrađujući do tada nepoznate slojeve hrvatske graditeljske baštine. Suradnja se nastavila i nakon Magaševa prijama za asistenta (1956.), sve do njegova odlaska s Fakulteta (1966.). Rezultat tog zajedničkog rada brojne su arhitektonske snimke i skice iscrtane Magaševom rukom, kasnije objavljene u Mohorovičićevim studijama. I prvi publicirani Magašev asistentski znanstveni članak bila je konzervatorsko-projektantska studija o pristupu obnovi palače Hektorović-Leporini u Hvaru (1964.). Izvrsno poznavanje starohrvatske predromanike u nekoliko ga je prigoda ponukalo da kritički ocijeni koncept Kovačićeve crkve sv. Blaža kao školski primjer nepoznavanja teorijske podloge onoga što se projektira. Povijesnoj će se arhitekturi vratiti i u kasnom razdoblju kada je objavio veliku sintezu predmodernoga sloja hrvatske baštine – Arhitektura XIX. stoljeća. (2009.).
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam
