Naslov
Umijeće opisivanja, uosjećavanja i razumijevanja
(The art of describing, empathy and understanding)

Autori
Dulibić, Frano

Izvornik
Kvartal : kronika povijesti umjetnosti u Hrvatskoj (1334-8671) XII (2015), 1-2; 16-18

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
Vera Horvat Pintarić; Umijeće opisivanja; metode istraživanja
(Vera Horvat Pintarić; The Art of Describing; research methods;)

Sažetak
„Svako je opisivanje otkrivanje“ misao je kojom se Vera Horvat Pintarić poziva na Heinricha Wölfflina u prvom poglavlju knjige „Umijeće opisivanja“ koje nosi naslov „Zašto opisi“. U sadašnjem vremenu posvemašnje površnosti i prezasićenosti slikom, zaboravlja se ta jednostavna i duboka istina da je svako pažljivo opisivanje ujedno i otkrivanje, ne samo fizičke pojavnosti, nego i duhovnog sadržaja. Upravo kao što autorica citira Wölfflina koji je učio opisivati od velikih književnih izvora, a koji su mu otvarali vrata duhovnog svijeta, upravo to je bio put kojim je Vera Horvat Pintarić izgrađivala i sebe. Počevši od primjera opisivanja biljaka, preko opisa lica i ruku, autorica vodi čitaoca do opisa prostora u likovnom djelu. Na pomno odabranim primjerima otkrivaju se opisi slika i skulptura koje pripadaju vrhuncima cjelokupnog umjetničkog stvaralaštva. Upravo takva umjetnost povezuje Veru Horvat Pintarić i Heinricha Wölfflina, o čijem djelu ističe da je smatrao da „umjetnost služi usavršavanju ličnosti“, da „ona ima vlastiti jezik i potrebno je učiti razumjeti ga“. Također je svjesna je da je vrijeme takvih shvaćanja prošlo, jer u istoj bilješci iz koje je navedena ranija misao, nastavlja: „Malo je povjesničara umjetnosti koji i danas tako misle, a još manje kritičara.“ Upravo u ovakvom stavu nalazi se barem dio odgovora na pitanje zbog čega je danas umjetnost izgubila svoj nekadašnji status, odnosno, zbog čega čitavo područje kulture zauzima sve marginalniji društveni položaj. Knjiga „Umijeće opisivanja“ predstavlja temelj različitih pristupa struci povijesti umjetnosti i poticaj na cjeloživotno razvijanje sustavnog analitičkog promišljanja koje proizlazi iz razvijene selektivne percepcije likovnog djela. Bez obzira u kojem pravcu se struka razvijala i bez obzira koje metode koristila danas i u budućnosti, ostaje činjenica da bez sustavne analize likovnog djela (koje se temelji na dobrom opisu) i uosjećavanja (Einfühlung) neće biti niti kvalitetnog kritičkog promišljanja, niti dobrih interpretacija, a naposljetku, niti razumijevanja umjetničkih djela.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA