ࡱ> Dbjbjޥ .ǴǴVRR  8Lǥ///     $WZ0Q     0//yyy R// y  yy</@bIk&̋0ǥs(&  y     00jv   ǥ             R [:Zlatko Kara  Tursko-islamska arhitektura i graditeljstvo u Hrvatskoj ____________________________________________ Arhitektura Razlozi danas neznatne o uvanosti i malobrojnosti osmanskih spomenika u Hrvatskoj (A. Ht., 1964; Horvat, 1975; Pei, 1991; Kara , 2010c; Kara , 2011; Kara , 2015) temeljita su i sustavna ruaenja svih prepoznatljivih simbola islama koja su se dogaala najviae u prvim godinama nakon izgona turske vojske, no nerijetko je to i posljedica osmanlijskog paljenja vlastitih gradova koje su posade pri kona nom povla enju ostavljale praznima i razorenima (primjer Petrinje 1594., ili potpuno spaljenog Vukovara 1687.) (Kara , 2010b). Ipak, ponegdje su prakti ne okolnosti, siromaatvo i posvemaanja pustoa osloboenih krajeva rezultirali adaptacijama islamskih graevina za nove potrebe, pa su tako neke d~amije do opstale jer su bile preureene u katoli ke crkve (i u toj su funkciji i danas), pojedine su turske utvrde i dalje slu~ile novim vojnim posadama, a u du~oj e uporabiti ostati i dijelovi utilitarne turske infrastrukture  mostovi, ceste, vodovodi, bunari i esme. D~amije, mesd~idi i musalle.  Odmah po osvajanju naselja Osmanlije su kao svoje prve gradnje podizali (ili eae adaptirali) 'careve d~amije', obi no u utvrdama koje su u po etku dok proces islamizacije nije oja ao ujedno bile i jedini dijelovi grada gdje je popisivan muslimanski d~emat. Prema podacima Meaihata islamske zajednice u Republici Hrvatskoj (Omerbaai, 1999) za turske je vladavine na podru ju Slavonije i Like bilo podignuto ak 189 d~amija, to nije 'mjesta za molitvu' (podatak e zahtijevati historiografsku provjeru), emu treba pribrojiti joa nekoliko desetaka bogomolje na podru ju Dalmatinske zagore (Spaho, 1978) i Makarskoga primorja (Juriai, 1972). Iz defterskih popisa razvidno je da su kasabe srednje veli ine poput Vukovara, Valpova, akova, Ra e ili Drniaa u razvijenoj fazi imale po pet d~amija (odnosno mahalskih mesd~ida), dok su aeheri imali i viae: Osijek sigurnih osam (u elebijino doba ini se 12), Po~ega devet bogomolja (tri d~amije i aest mesd~ida, a u 17. stoljeu ak do 14), Mitrovica 10 bogomolja ( etiri d~amije i aest mesd~ida), itd. (Kara , 2010c; Kara , 2015a). Posve nevjerojatno zvu i elebijin opis aehera Cernik iz vremena oko 1660. u kojem je vidio 21 d~amiju, ili Gradiake sa 26 islamskih bogomolja, dok je u znatno razvijenijem Iloku istovremeno zabilje~io devet islamskih bogomolja! Svakako e biti pretjerana i elebijina biljeaka o Osijeku gdje je naveo 66 muslimanskih bogomolja, a posve neto na ona o postojanu d~amije u Zagrebu ( elebi, 1996). Kao izraziti simboli Islama d~amije su u najveem broju netragom razorene ve u prvim godina kraanske reconquiste (Kara , 2010c; Kara , 2011; Kara , 2015), dok su ponegdje u siromaanim krajevima, kako je ve spomenuto, ak poslu~ile za katoli ke crkve. Tako je kninska d~amija Mustafe emina ve 1688. preureena u crkvu Sv. Jeronima, a d~amija `ahin-age Terzibalia u Drniau u danas sruaenu crkvu Sv. Barbare (Jurin Star evi, 2009). Nakon osloboenja Like 1689. pop Mesi je za crkvene potrebe adaptirao napuatene d~amije u Peruaiu, Budaku, Bilaju i Ribniku (An. Ht., 1962). U toj ranoj postturskoj fazi mogue je da su za crkve preuzimane primarno one srednjovjekovne sakralne graevine koje su Turci u meuvremenu koristili kao d~amije, a potom su samo vraene katolicima. Takve se situacije posve sigurno mogu vezati uz srednjovjekovnu akova ku katedralu (' asna tvravska d~amija'), goti ku crkvu sv. Lovre i franjeva ku crkvu sv. Dimitrija u Po~egi (zvanu '`erklot d~amija, zacijelo premetaljka od 'kloatar), romani ku crkvicu u Koprivni... Sulejmanova d~amija bila je i u preureenoj srednjovjekovnoj crkvi unutar kaatela u Kaptolu kod Po~ege, a kao d~amija je slu~ila i danas postojea goti ka kapela u valpova kome dvorskom sklopu. elebija za brodsku Sulejman-hanovu d~amiju u tvravi takoer ka~e da je prije bila crkva (vjerojatno je rije  o staroj kapeli sv. Marka). I srednjovjekovna crkva Svih Svetih u Po~eakim Sesvetama bila je pretvorena u d~amiju, a poslije Turaka je vraena katoli kom bogoslu~ju Buturac, 1970). Goti ku crkvu u li kom Peruaiu sjeverno od Gospia Turci su koristili kao d~amiju, a kasnije je ponovno posveena za ~upnu crkvu sv. Kri~a (Horvat, 1975). U postturskim godinama spominje se i postojanje d~amije u Udbini. Starohrvatska crkva centralnog tlocrta u solinskoj Gradini, danas o uvana u temeljima, takoer je bila preureena u d~amiju smjeatenu gotovo u vrtovima splitskih patricija, odmah preko rje ice Jadro, na granici, nasuprot venecijanskih posjeda! Nestala 'mala d~amija' u osje koj Tvri bila je 1700. pretvorena u kapelicu sv. Franje (J. B., 1948). Do danas su u Hrvatskoj ostale sa uvane samo tri osmanske d~amije preureene u katoli ke crkve (sve iz 16. st.), kupolnog tipa s kvadratnim molitvenim prostorom, oktogonalnim tamburom i uglovnim trompama (An. Ht., 1962; Pelc, 2007; Nani, 2009, Pelc, 2012; Kara , 2015). To su d~amije Ibrahim-paae u akovu (donedavno ~upna crkva Svih Svetih), Halil-hod~ina u Drniau (inkorporirana u franjeva ku crkvu sv. Ante) (Zdravkovi, 1956; Zdravkovi, 1964) i Klisu gdje je d~amiju dao podii Murat-beg Tardi oko 1537. (danas crkva sv. Vida u tvravi) (Zdravkovi, 1958; Zdravkovi, 1964; Firi, 1996; Jurin Star evi, 2009). Navodno je i joa postojea crkvica Gospe od anela u imotskoj tvravi 1788. dograena na ostatke d~amije koji bi se trebali nalaziti u njenoj struturi, sli no kao ato se smatra da je i crkva u nedalekoj Glavini u dijelu o uvanog zia islamska bogomolja koja je 1722. adaptirana za doseljene pravoslavce. Poznate su i neke d~amije koje su sruaene tek u novije vrijeme, pa su dokumentirane ili opisane u literaturi. Primjerice, d~amija u Vrgorcu ato je 1694. preureena u katoli ku crkvu odr~ala se sve do 1913., a njen minaret  ...sagraen lijepo klesanim kamenom i visok etrdeset stopa s unutraanjim pu~astim stepenicama (prema C. Fiskoviu), postojao je do 1861. (Gamulin, 2007b) U Proloacu kod Imotskog na lokalitetu nedaleko `arampov-mosta nedavno su, prilikom izgradnje ceste Imotski-Studenci, uklonjene ruaevine d~amije. Tragovi d~amijskih zidova navodno se joa mogu uo iti u Pakracu za niskog vodostaja rijeke Pakre, a neznatni d~amijski ostaci spominju se i u Orahovici. Na Bosutu kod Vinkovaca 1938. su zabilje~ene  ruaevine turske moaeje (Dragi, 1938; Kara , 2010c; Kara , 2015). U osje koj je tvri na Kri~anievu trgu arheoloaki istra~ena i prezentirana Kasim-paaina d~amija iz 1558. (Minichreiter, 1984), a doskora se iskopavanje tvravske d~amije i prezentacijanjenoga temeljnog sloja o ekuje i na platou tvrave u Iloku. Uz spomenute d~amije poznate po materijalnim ostacima, elebija u svojim opisima izrijekom spominje i negdaanje d~amije u Sinju, Vrlici, Kninu, Jasenovcu, Dubici, Moslavini na Dravi, Voinu... Zanimljivo da on navodi i male d~amije unutar utvrda koje su slu~ile vojnoj posadi, i to u Udbini, Bijeloj Stijeni, Velikoj, Sira u, Stup anici, Virovitici itd. ( elebi, 1996). Franjo Difnik sredinom 17. stoljea za d~amiju Ferhad-bega Sokolovia u Zemuniku ka~e:  D~amija i stan sand~ak-bega graeni su barbarski, ali zanatski vjeato, imajui sprijeda jedno veliko dvoriate ili saraj od zidina... (Jurin Star evi, 2009). Osmanski izvori spominju i d~amiju u Hrvacama koju je utemeljio Ferhad Sokolovi. U Drniau je sa uvan jedini d~amijski minaret u Hrvatskoj (16. st.), graen od fino klesanog kamena (uzorno je obnovljen 1968.) (Zdravkovi, 1956; Zdravkovi, 1964; Pelc, 2007). Na fotografiji i nekim crte~ima iz 1919. dokumentiran je i tada joa postojei donji dio minareta Kasim-paaine d~amije u akovu (lokalno nazivan 'turska tamnica'), ato je kao slikovita ruaevina bio uklopljen u romanti arski inventar Strossmayerova biskupskog perivoja. Takoer je i danas postojei donji dio zvonika spomenute crkve sv. Ante (izvorno d~amije) u Drniau substrukcija minareta. Zanimljiv opis minareta po~eake '`erklot' d~amije ostavio je elebija koji ka~e da je  ...vrlo visok i sav od crvene opeke ( elebi, 1996)  vjerojatno franjeva ki srednjovjekovni zvonik koji i danas postoji. Brojni su d~amijski minareti prikazani i na vedutama naaih gradova iz turskoga razdoblja. Veina gradskih naselja imala je i musallu, vei molitveni prostor na otvorenom gdje su povremeno (a obavezno na oba Bajrama) zajedni ki klanjali svi muslimani kasabe. Za sada je takvo polje identificirano na planu turskog Vukovara u zoni danaanjega 'Bearskog kri~a' (Kara , 2010a), a izrijekom su musalle zabilje~ene u defterima Po~ege (1579.) i Mitrovice (1581.). Iako u kronoloakom pomaku od promatranog razdoblja, i ne u vezi s Turcima ve s doseljavanjem bosanskih muslimana, zanimljiva rediviva islamske umjetnosti u Hrvatskoj javljaja se pri izgradnji d~amija tijekom 20. stoljea (}uni, 2011a,b; }uni, 2012; }uni, 2015). Malo je poznato da su arhitekt Zvonimir Po~gaj i slikar Omer Mujad~i 1940./41. izradili za to vrijeme moderni projekt za zagreba ku d~amiju na lokaciji Kraljevac-Zelengaj od koje se odustalo u zamjenu za 'dr~avotvornu', vrlo dvojbenu adaptaciju zagreba kog Doma umjetnika za d~amiju, s izgradnjom triju vitkih minareta (arh. Stjepan Plani i Zvonimir Po~gaj, 1941.-1944.) (*** 1943; Po~gaj, Plani, 1943). Prva naaa poslijeratna d~amija izgraena je u selu Gunja kod }upanje (arh. Faruk Muzurovi, 1969.), a u isto je vrijeme izniman, na ~alost nerealizirani projekt d~amijskoga kompleksa za zagreba ku lokaciju Srebrnjak-Bijeni ka izradio arh. Juraj Neidhardt (razne etape razrade 1969.-1973.) (Najdhard, 1974). Kasnije je nova, takoer autorski relevantna d~amija izgraena uz Folnegovievo naselje (arh. D~emal eli i Mirza Goloa, 1979.-1987.) (Mufti, 1997; Hasanbegovi, Nani, 2009), a na javnom je natje aju izabran projekt za nedavno dovraenu d~amiju u Rijeci (skulpturalni model Duaan D~amonja; arhitektura Branko Vu inovi, Darko Vlahovi, izvedeno 2013.) (}uni, 2013) te su provedeni natje aji za d~amije u Sisku i Osijeku (na potonjem je natje aju izabran rad arh. Davora Matekovia, 2014.). Tekije, zavije.  U turskoj je Slavoniji postojalo oko 20 derviakih tekija ili zavija, sna~nih srediata islamskog misticizma (Moa anin, 1989; Hafizovi, 2001; Ratkov i, 2014). Najznamenitija je bila vukovarska Hindi-babina tekija, omiljeno mjesto hodo aaa na grob proroka koji je ondje bio pokopan. Nalazila na prostoru danaanjeg dvorca Eltz i u ranim je postturskim godinama ( ini se sve do 1736.) taj objekt slu~io kao prvo sjediate uprave vlastelinstva ( elebi, 2010; Kara , 1994; Kara , 2010a). eae su spominjane joa i tekija u Grgurevcima u Srijemu te Ulama-paaina zavija u Po~egi iz vremena oko 1550. (mo~da na nju podsjea joa postojea turska esma i tamoanja ulica zvana 'Tekija' ispod brijega Sokolovac). Tijekom 17. stoljea u Osijeku su djelovale ak etiri tekije, u Mitrovici tri, toliko i u nevelikim Nijemcima, u Pakracu i Ra i po dvije, Cerniku, Iloku i Valpovu po jedna, tekija se spominje i u `arengradu, a vjerojatno je postojala i u Dalju itd. U Petrovaradinu u Srijemu nalazi se svetiate Gospe Tekijske, gdje je prvotna postturska katalo ka crkva nastala 1693. preureenjem d~amije koja je postojala do 1881., dok tekijska esma na obli~njem izvoru postoji i danas, i po oblikovanju bi mogla biti turska graevina. Groblja, turbeta i mezarski niaani.  Jedino danas postojee grobno turbe u Hrvatskoj nalazi se u Iloku, a pripada rijeem 'ciborijalnom' tipu otvorenog paviljona s kupolom na etiri stuba (Szabo, 1929; Dragi, 1938; *** 1975; Horvat, 1975; Mohorovi i, 1975; Radaua, 1975). Nije utvreno tko ga je gradio, no po eksponiranom smjeataju usred tvravskog platoa, zasigurno je rije  o visokom ugledniku, mo~da kojem od srijemskih sand~ak-begova, svakako vakifu (utemeljitelju, donatoru) danas nestale sredianje d~amije podignute na tvravskom platou u ijem je haremu (zelenom dvoriatub) turbe podignuto. U novije vrijeme turski su stru njaci postavili i tezu da taj objekt mo~da i nije turbe, ve paviljon d~amijskog aadrvana (fontane za obredno pranje prije molitve), sli ne arhitekture kakav je i joa postojei aadrvan u Maakovia-hanu u Vrani. Samo s fotografija poznato je tzv. Gaibijino turbe ato je stajalo na obali Save kod Stare Gradiake. Arhitektonski je druga ije koncipirano, kao zatvorena 'kapela' etverokutnog tlocrta. Zanimljivo je da je austrijska vojna posada preko dva stoljea tolerirala popravak toga mauzoleja koji su o svome troaku odr~avali i redovito mu hodo astili muslimani s bosanske obale, a posljednju je temeljitu rekonstrukciju platio sam car Franjo Josip I. Gaibijino turbe je 1954. razgraeno i preneaeno u harem tekijske d~amije u Bosanskoj Gradiaki na suprotnoj obali Save s ne baa uspjeanom rekonstrukcijom, a u nedavnom su ga ratu navodno oatetile ili sruaile srpske postrojbe (Szabo, 1929; Kosti, 1934; R. R., 1934; *** 1937; Dragi, 1938; Had~ibajri, 1976; }ugaj, 1992; Had~ialagi, 2001). U Visuu nedaleko Udbine nalazilo se grobno turbe Halilbega Memibegovia iz 1601. (poruaeno 1815., no dokumentirano u opisima). U novije vrijeme, nakon arheoloakih istra~ivanja na Kri~anievom trgu u osje koj Tvri, parternom je 'grafikom' u oplo enju prezentiran tlocrt velikoga oktogonalnoga Kasim-paainog turbeta zatvorenog tipa, ina e dobro poznatog s viae planova i veduta turskoga Osijeka te iz elebijnog opisa koji ka~e da je to olovom pokriveni svijetli mauzolej pod kupolom ( elebi, 1996). Na istoj je lokaciji utvreno i jedno manje turbe otvorenog tipa (Minichreiter, 1984). Arheoloaki je u Osijeku istra~eno i Mustafa-paaino turbe poligonalnog tlocrta, a za sada su nepoznate lokacije dviju derviakih grobnica  Bajram-babinog turbeta ( elebija ga spominje na zapadnom izlazu prema Valpovu) i Husrev-babinog turbeta smjeatenog 'u baaama' na Beogradskom drumu, dakle isto no od Tvre, mogue na danaanjem Vijencu I. Meatrovia gdje je otkriveno tursko groblje. Najpoznatije hodo asni ko mjesto osmanske Slavonije  Hindi-babino turbe uz spomenutu derviaku tekiju u Vukovaru  nije sa uvano niti u tragovima (Kara , 1994; Kara , 2010a), no lijepo je opisano na viae mjesta u elebijinim Putopisima iz 17. stoljea ( elebi, 1996; elebi, 2010). Mjesto hodo aaa bilo je i Hasan-efendijevo turbe podignuto oko 1590. uz halvetijsku tekiju u Po~egi, a ondje je ve od ranije postojalo Dnmez-begovo turbe te turbe dizdara Ahmeda (vojnog zapovjednika grada). U Hrvatskoj je sa uvano i podosta manjih turskih grobnih znamena  mezarskih niaana  koje, meutim, ne mo~emo smatrati pravom arhitekturom, ve prije kamenom manufakturnom plastikom (Kara , 2010c) o kojoj je bilo rije i u poglavlju o tursko-islamskoj umjetnosti i umjetni kom obrtu, gdje se mogu nai detaljniji podaci. U korpusu arheoloake grobne baatine vrijedno je upozoriti da je 2001. u pakra kom naselju Vinogradi na lokalitetu indikativnog toponima 'Tursko groblje' otkrivena i istra~ena nekropola koja je radiokarbonatnom analizom C-14 datirana u vrijeme oko 1643., a u Vukovaru je prilikom poslijeratne obnove Hrvatskog doma i obli~nje Oran~erije dvorca Eltz na airem prostoru gradiliata otkopano viae turskih grobova, to no na mjestu gdje se po elebijnom opisu nalazilo gradsko groblje uz Hindi-babinu tekiju (Kara , 2010a). Tursko je groblje jasno ubicirano i u Makarskoj (Tomasovi, 2012). Kue, dvori i stambene kule.  Zbog uglavnom nesolidne gradnje o uvanih primjera stambene arhitekture turskoga doba u Hrvatskoj gotovo i nema. Nekolicina joa postojeih graevina koje nije mogue pouzdano datirati, iako nose itljive orijentalne elemente i lokalne nazive 'turska kua' i sl., vjerojatno su novijega podrijetla i tek su sporadi ni importi u naaim pograni nim gradovima (prebjezi i doseljenici iz Bosne). Donedavno su joa postojali takvi objekti, poput kue Tomi s 'turskim' dimnjakom u Po~egi ili katnog ardaka Muljevia u dijelu Po~ege zvanom Arslanovci (sic!), zatim u srediatu Slavonskoga Broda gdje je pred nekoliko godina devastirana posljednja 'turska kua'. (Kara , 2010c). U skupinu takvih objekata s orijentalnim reminiscencijama mo~e se ubrojiti i krajiaki ardak na obali Save u }upanji, neke kue iz Voina te najneobi niji primjer  znamenita 'turska kua' s doksatnimim ardakom u Bakru na Hrvatskom primorju, vjerojatno 'levantska' akvizicija kojega lokalnog pomorca ili trgovca (Marochino, 1963). Slikovita Casa Turca u Rijeci je pak historicisti ka pala a s kraja 19. stoljea, preureena za rezidenciju turskog konzula te nema veze s povijesnom osmanskom prisutnoau koje ondje i nije bilo (Halepovi e evi, 2007). Pedesetih godina 16. stoljea u Po~egi se spominje raskoaan ksk (vila, ljetnikovac) Bali-bega Malko evia, a kasnije i veliki seraj (dvor) Had~i-Mehmeda ato je za konak bio otvoren svim putnicima. Jesu li te rezidencije uglednika doista bile tako dojmljive treba vidjeti i u biljeakama zapadnih putopisaca, primjerice kod Prandstttera kojega je prilikom posjeta Iloku 1608. srijemski sad~ak-beg primio u drvenom seraju. Tursku stambenu arhitekturu kvalitetnije mogu reprezentirati tzv. 'Kadijini dvori' u Imotskom, danas ugraeni u sklop franjeva kog samostana. U ruaevinama joa postoje dvori Hasan-age Arapovia (opjevani u Hasanaginici), s kulom i trima bunarima na lokalitetu Lupoglav kod Zagvozda u Dalmatinskoj zagori (Demori-Stani i, 1989; Talund~i, 2004). Polovinom 17. stoljea elebija je u varoai Cernik vidio  ...prizemne i jednokatne kue, a sve su pokrivene aindrom (...) i imaju svoje baae divne kao zemaljski raj ( elebi, 1996). Graenje lakom kanatnom konstrukcijom (drveni okviri s ispunom od erpia, naboja ili pleta), ina e joa uvijek prisutno u tradicijskoj arhitekturu Slavonije, orijentalno je umjee koje su u naae krajeve donijeli putujui turski duneri (tesari, graditelji). Zanimljivo svjedo enje o kvaliteti gradnje u turskom Drniau ostavio je elebija iz vremena oko 1660:  Sada u gradu nema graevina od drveta. Zbog bojazni da ne budu spaljene u ratu, sve su graevine graene od tvrdog materijala... ( elebi, 1996). U podru jima Like i osobito Dalmatinske zagore gdje su se Turci znatno du~e zadr~ali i gdje je gradnja u kamenu omoguila vjekovnu trajnost nastambi, o uvalo se dosta primjera autenti nih turskih stambenih kula, uglavnom iz 17. stoljea (}uni, Kara , 2013). Tom specifi nom fortificiranom tipu feudalnog stanovanja (poznatom diljem balkanskih prostora) pripadaju joa postojee: Alia-kulina i kula age Senkovia u Gospiu (17. st.), vitka kula Jusuf-age Tunia u Islamu Gr kom, ruaevine kule Atlagia kod Benkovca, Alibegova kula u Imotskom, nekoliko ruaevnih turskih kula u obli~njoj Glavini, zatim Muminova i Dizdarevia kula (rodna kua Tina Ujevia) te kula bega Cukarinovia, sve u Vrgorcu (Demori-Stani i, 1989; Gamulin, 2007b; Jurin Star evi, 2009; Jurin Star evi, 2011; }uni, Kara , 2013; Kara , 2014). Tri turske stambene kule nalaze se i na podru ju Pline ponad Plo a (stari ~upni dvor, Grupkovia-kula kod Puljana i kula u zaseoku Karamatia). I u Makarskom primorju (koje je pod tursku vlast dospjelo ve 1499.), postoje brojne stambene kule iz turskoga vremena. U Gornjim Tu epima su tri kule, vjerojatno iz 16. stoljea (Buaelia, `aria i Lalia), u zaseocima Podgore (Rua ii, Marinovii i Batoaii) takoer su sa uvane tri turske kule, postoje i kule u Draanicama, zatim Zalina kula u Igranima (nejasno je li turska, ili protuturska?), dvokatna kula u Gracu (takoer je mo~da i iz prvih postturskih godina), ruaevine turske kule u Drveniku kod Zaostroga... Na starim grafi kim prikazima te u pisanim izvorima na airemu makarskom podru ju dokumentirano je joa barem desetak obiteljskih kula koje danas viae ne postoje (Bo~ani-Be~i, 1970; Juriai, 1972). Jedina o uvana stambena kula u Slavoniji je ona Ja(h)ji-bega u Gorjanima kod akova, etverokutnog tlocrta, masivno graena opekom, ina e 1837. pretvorena u kapelu sv. Tri kralja, u kojoj je funkciji i danas (Szabo, 1929; Horvat, 1975; Pelc, 2009). Utvrde.  Zbog osmanlijskih osvajanja i stalnog pomicanja granice prema zapadu, utvrde koje su ostajale u zaleu turskog serhata (krajine, bojiata) ubrzo su gubile na va~nosti, pa uglavnom nisu obnavljane ni oja avane. Manje turske pregradnje za sada su identificirane na gradu Ru~ici kod Orahovice, dodatno je utvren Budak te stariji kaateli u Udbini, Peruaiu, Karinu, Nadinu, Gradini u Vrgorcu..., a najambicioznije je novim kulama oja an Cetin (kula Ergarska 1739. i kula Drenula 1765./66., ato je obilje~eno i sa uvanim turskim natpisima na samom objektu) (Valenti, 1969). Danas je uzorno konzervirana kru~ne kula koju su Turci u 17. stoljeu podigli u srednjovjekovnoj tvri grada Drniaa ponad kanjona ikole (Zdravkovi, 1956; Zdravkovi, 1964), ostaci dograene takoer kru~ne osmanlijske kule postoje na bribirskom platou, a isti tip oblih kula Turci su dodali i na tvravi Topana u Imotskom (Gamulin, 2007a). U ostalim kaatelima gdje je boravila lokalna posada podizane su tek drvene nastambe za asker (vojnu posadu) i poneka vrsta gradnja za skladiate municije, a ukoliko je postojeim fortifikacijama i dodan 'turski sloj', u pravilu su to bile privremene drvene palisade i naboji od zemlje (primjeri Vukovara ili osje kog panaura u ju~nom predgrau Tvre). Neka naselja bez utvrda do po etka 17. stoljea su postala prometno va~na kao mjesta skele, mosnog prijelaza, kona iata ili menzile za izmjenu konja (osobito na Budimskom drumu), zbog ega su planski fortificirana obodnim palisadama u formi pravilnog etverokuta, stekavai tako status palanke (Dalj, Tovarnik, Sotin i dr.). Svakako najbolje poznati primjer planirane nove palanke je ve opisana Petrinja (Steinman, 1942; Horvat, 1975), detaljnije elaborirana u tekstu o osmanskome urbanizmu. Tek iznimno Turci su naae gradove oja avali sustavom tvrdih zidina i kula, kao ato je to po nalogu carigradske Porte 1568. u Makarskoj izveo Sinanov u enik Hajredin ml. (netom po zavraetku mostarskoga mosta iju je gradnju takoer vodio) (Tomasovi, 2012; Pulji, Kara , 2014). Na ulazu u osje ku Tvru joa stoje ostaci opekom zidane uglovne kru~ne polukule ju~noga predgraa (tzv. Filibeliijeva utvrda), kao jedini ostatak turskoga gradskog zida koji se protezao izmeu grada i sajmenog panaura. Srednjovjekovne fortifikacije strateaki va~nih tvrava u Kninu (uzela, 2007) i Klisu (Firi, 1996) Turci su u 16. stoljeu ekstenzivno nadogradili, stvorivai najsna~nije utvrde u dalmatinskom zaleu, no i nakon venecijanske reconquiste te su tvrave do~ivjele opse~ne adaptacije pa je danas teako razlu iti ato je na njima osmanski, a ato mleta ki sloj. U pograni nim podru jima Like ipak su o uvani i znatni ostaci izvorno turskih tvrava  primjerice, u okolici Gospia gdje se u selu Muaaluku nalazi Beaina kula, u li kom Peruaiu gdje dominira kula Malko -bega izgraena 1555. usred starijega etverokutnog kaatela, zatim `tulia-kulina s ruaevinama turskog kaatela i velike cilindri ne kule, a ponad Budaka su i ruaevine turske stra~arnice na Beai-gradini (Horvat, 1975; Horvat, 2013; Kruhek, 2013). Joa su brojniji primjeri novoizgraenih turskih utvrda na podru ju Dalmatinske zagore, poput kaatela s velikom kulom u Peruaiu kod Benkovca, etverokutnog turskog kaatela s tri kule ato su ga kod Karina uz solane uredili vranski zaimi Durakbegovii i viae utvrda u kanjonu Zrmanje podignutih za obranu Obrovca. Za solinsku Gradinu ato se donedavno smatrala srednjovjekovnim kaatelom, nedvojbeno je utvreno da je izvorno turska utvrda koju je u funkciji zauzimanja Klisa tijekom 1531., za samo 15 dana, izgradio Husein-paaa (ubrzo je razorena, te je ponovno podignuta 1536.). U Imotskoj krajini zanimljivi su ostaci turske stra~arnica kod Proloaca i ruaevine grani arske kule u Ar~anom, te one nad selom Nisko na Moseu. Kru~na turska kula stoji i kod Neuma (Gamulin, 2007b). Za podru je Zagore vrijedno je upozoriti na Tapu tahrir defter iz 1702. u kojem su opisane sve (tada joa vrlo brojne) utvrde na prostoru razgrabi enja izmeu turskih podru ja i Venecije (Jurin Star evi, 2009; Jurin Star evi, 2011). Danas najznamenitija, ujedno i najranija utvrda koju su Turci podigli na tlu Hrvatske, monumentalna je kru~na kula Norinska s ostacima okolnih bedema, smjeatena u mo varnoj dolini Neretve (oko 1500. gradi je Hod~a Mustafa-paaa Uauplija). Izvedena je vrlo solidno, kamenim klesancima, s modernim artiljerijskim strijelnicama i joa uvijek je izvrsno o uvana, vjerojatno zato ato je nakon vojne uporabe do novijeg vremena sekundarno slu~ila kao vjetrenja a! (Kara , 2010c) Neobi no je ato Turci kasnije nisu pokazivali nikakav interes za fortifikacijske novine, poput renesansnih bastionskih utvrenja koja se ve od 40-ih godina 16. stoljea grade u njihovome prvom susjedstvu ili na samoj granici (od Zadra i `ibenika do Karlovca, Ivania, Koprivnice, itd.). Naznake bastiona koji bi mogli biti iz turskoga doba za sada su nasluene samo u Po~egi i Iloku. Bastioni su ucrtani i na nekim prikazima Virovitice, te na prvim postturskim planovima Erduta, akova i Cernika, no nije vjerojatno da su turskoga podrijetlla. Karavanseraji, hanovi, musafirhane i menzilhane.  U naaim krajevima, kao i diljem Carstva, uza sve va~nije drumove (ceste) graeni su dr~avni ili privatni karavanseraji, vea besplatna kona iata prilagoena za smjeataj konja i robe, esto uzdr~avana iz sredstava nekog vakufa (zaklade), dok su u gotovo svakome veem mjestu postojali i privatni hanovi (gostionice, svratiata), ne bitno druga ije arhitekture, no s obavezom plaanja boravka. Na podru ju dalmatinskoga zalea bilo je barem aest karavanseraja ili veih hanova i to u Kninu, Obrovcu Sinjskom, Klisu, Trilju, Makarskoj i Vrani (Jurin Star evi, 2009). Jedini joa postojei primjer te vrste graevina u Hrvatskoj je monumentalni kameni han vezira Jusuf-paae Maakovia u Vrani (1644.) koji, iako nikada nije posve dovraen, predstavlja uope najvei sklop osmanske arhitekture u naaim krajevima, nedavno uzorno restauriran (Desnica, 1937; Petricioli, 1971; Magaa, Mesi, 2013). Navodno joa stoji turski han kod Banovaca u Srijemu, a donedavno je postojao i han u Zadvarju u zaleu Omiaa. Veliki je karavanseraj s menzilhanom za izmjenu konja postojao i u Vukovaru gdje je viae puta zabilje~en u defterskim popisima, a ucrtan je i na planu turskog Vukovara iz 1687./88. pa mu je tlocrt poznat, a polo~aj ubiciran na prostoru izmeu danaanjega baroknog trga i Dje jeg dispanzera. Uz to, u gradu se spominju i tri manja hana (Kara , 1994; Kara , 2010a). Drveni karavanseraj je postojao i u sklopu osje koga panaura, a uz to joa i aest trgova kih hanova, dok elebija bilje~i da ondje ima i  ...vrlo mnogo mjesnih prvaka i velikaaa koji dr~e od~ake za primanje gostiju ( elebi, 1996). Zanimljivo da je u Po~egi, uz Husrev-begov karavanseraj, kao svojevrsni han s imaretom (javnom kuhinjom) slu~io i Had~i-Mehmedov dvor koji je ina e bio njegova privatna rezidencija. Prema defterskom popisu iz 1579. jedan se karavanseraj spominje i u akovu (Hafizovi, 2014). Po dva hana elebija navodi u Valpovu, Ra i, Pakracu i Cerniku, a barem po jedan manji han imale su palanke Tovarnik, Sotin i dr. U Iloku elebija spominje  ...odli nu kavanu s lijepim vidikom ( elebi, 1996). Putnike, uglavnom hodo asnike i had~ije, primale su i neke tekije poput vukovarske Hindi-babine, gdje je bila i gradska musafirhana (besplatno kona iate). Duani, magaze, panauri.  Sva vea mjesta, osobito kasabe i aeheri na va~nijim putevima, imala su razvijene trgova ko-zanatske araije s nekoliko desetaka, ak i s viae stotina lokala, no na podru ju Hrvatske, koliko je pozbnato, nije bilo niti jednoga velikog bezistana niti tvrdo graenog bazara. Kao posve specifi an urbani sklop duana, magaza, radionica i sajmiata na otvorenom, u jugozapadnom je podgrau Osijeka postojao veliki panaur izgraen od dasaka, zabilje~en ve 1579., no veeg je zna aja tek u 17. stoljea kada ga elebija bilje~i kao  alargo palanku s 1000 duana! ( elebi, 1996) Vezano uz trgovinsku razmjenu, zanimljivo je da na ulazu u Vodice joa stoje ostaci turske bad~hane (svojevrsni porezni tr~ni ured, ponekad i carinarnica). Hamami.  Viae danas nestalih hamama (javnih kupaliata) dokumentirano je u pisanim izvornicima  primjerice u Mitrovici su u 17. stoljeu postojala tri hamama, izrijekom se navode u Pakracu i Osijeku, a  male hamame elebija je vidio i u Cerniku, Ra i i Dalju ( elebi, 1996). Hamam je postojao i u Valpovu. Neki su i to no locirani na planovima naaih gradova iz turskoga doba, a osobito precizno nacrtane su vukovarske kupke s dvije kupolom svoene prostorije (muaki i ~enski dio, ili mo~da tople i hladne banje), iji su temelji otkopani prigodom nedavnih komunalnih radova u Teslinoj ulici (Kara , 2010a). U akovu je oko 1560. postojao hamam u vakufu Benlu-age koji je trebao slu~iti izdr~avanju njegova mesd~ida, a 1580. u sudskim se spisima spominje kao ruaevan. Zanimljivo je da stanoviti 'arhitekt D~afer' procjenjuje da bi za njegov popravak trebalo 100.000 ak i, pa je odlu eno da ga se proda (Hafizovi, 2014). U vakufu Gazi Husrev-bega postojao je i hamam u Po~egi (Cviko, 1985). Jedini dijelom o uvani hamam u Hrvatskoj prigraen je uz prvu jugozapadnu kulu na gradskim zidinama Iloka (Horvat, 1975) i upravo je dovraena njegova obnova s rekonstruiranom kupolom, uklju ujui i restauraciju zidnih arabeski izvedenih u stucco reljefu. Slikovito ga je opisao elebija:  ...to je divan i krasan hamam, sa prijatnim zrakom i li6    f x ܿ~ncXcPE:PhbhOJQJhbhMOJQJh\&OJQJhbh1OJQJhbh~bOJQJh%h:CJOJQJaJ,jh%h%0J:CJOJQJUaJhJh%:CJOJQJaJh%:CJ$OJQJaJ$h:CJ$OJQJaJ$hh:CJ$OJQJaJ$h:CJ(OJQJaJ(h:CJ$OJQJaJ$hwz:CJ$OJQJaJ$h:OJQJ Z4<ARH0KVd`fmntx{$d<da$gd' $d(a$gdJ $d(a$gd& $d(a$gd%gd  D F H Z ` z  *  V X l .𸭢vvnbWWhbhFOJQJhB*OJQJphhOJQJhbh9;OJQJhbhMOJQJhbh}OJQJhbhlOJQJhbhMOJQJhbh~bOJQJh!(OJQJhpB*OJQJphh[/B*OJQJphhbLB*OJQJphhT]B*OJQJphhvh!(B*OJQJph.\hp$(,Zz<>@BTbrtz깮⹣ꮹtihbhnOJQJhbh2vr5OJQJhbhn5OJQJhbh$5OJQJhbhlOJQJhbh{IzOJQJhbhMOJQJhbhMOJQJhbhQbOJQJhbhOJQJh\&OJQJh%OJQJhbh~bOJQJhbhRTOJQJ$:BRnzFT\`^&`&ɾ߫ߠߠߕ߉ߠ~v~g~\~~hbh$OJQJhf4hf4B*OJQJphhf4OJQJhbh/OJQJhvfha>s6OJQJhbh@OJQJhbhbOJQJhbh0OJQJh\&OJQJhbhlOJQJhbhMOJQJhbh^OJQJhbha>sOJQJhbh!:OJQJhbhhOJQJ$&fprx0@b~P`귫ti^iiVKhbhmYOJQJh\&OJQJhbh8jOJQJhbhOJQJhbhHOJQJhbh!:OJQJhbh)|OJQJhbh OJQJhbhA[OJQJhvfhf6OJQJhbhfOJQJhOB*OJQJphhOOJQJhB*OJQJphhOJQJhbh/OJQJhbh@OJQJ`| &<>@BDdtv̫̟|qfq[P[Ehbh@OJQJhbh]]OJQJhbhPOJQJhbh9;OJQJhbhj|cOJQJhhOJQJhpB*OJQJphhKgB*OJQJphhB*OJQJphhbh OJQJhbhbOJQJhbh&OJQJhbhHOJQJhbhOJQJh\&OJQJhbh8jOJQJhbh0OJQJv  D8:VXZ(*,>ɾɁvvvvkvv_S_h\&hV6OJQJh\&h$6OJQJhbhOOJQJhbh$OJQJhbh%gOJQJhV"6OJQJhvhvB*OJQJphhvOJQJhHOJQJhbh"$OJQJhbhVOJQJhbh{(1OJQJhbhj|cOJQJhbhA[OJQJhbh9%OJQJhbhPOJQJ>@B^VNj  N b ӽȲȋȲȀujbVjhT]B*OJQJphhT]OJQJhbh0OJQJhbhp#OJQJhbh}OJQJhV"6OJQJh"h"B*OJQJphhN;POJQJh"OJQJhbh<OJQJhbhOJQJhbh%gOJQJhbh$OJQJhKgB*OJQJphhB'B*OJQJphhB'6OJQJ !8!`!p!<"F"n"t""J#P#`#####$*$H$N$$$$$Z%&&"&''8(:(V(z((((,)>)@)D)p)ꍁynnhbhIOJQJhV"6OJQJh}&B*OJQJphh}&OJQJhbh9%OJQJhbh OJQJhbh<OJQJhbh(OJQJhbhMOJQJh\&OJQJhbhOJQJhbh}OJQJhbh0OJQJhbh^2OJQJ+p)r))))**^***** ++++++(,*,,,,,,,,,--"-,->-L-˵֒~shss]shbhwNOJQJhbhIOJQJhbh%gOJQJh"OJQJh%B*OJQJphh%OJQJhlOJQJh'OJQJhbhMOJQJhbh^2OJQJhbh OJQJhbhOJQJhbhflOJQJhbh0OJQJhT]B*OJQJphhT]OJQJ!L-N----- .b.~......//2/F/R/V/f/z///////////0÷zod\oozhB'OJQJhbh#oOJQJhbhl]OJQJhbhwNOJQJhbhMOJQJh'OJQJhbh%gOJQJh#oOJQJh -B*OJQJphh!I:B*OJQJphh2h!I:B*OJQJphhJOJQJhbh0OJQJh!I:OJQJh -OJQJh -h -OJQJ 00J0Z0000000011 1 101P1R1n1111111222*2:2J2`2j2n22ø젔쌁vk`kkkXh'OJQJhbhVOJQJhbh8jOJQJhbh0OJQJhbhdOJQJh!I:OJQJhJTVB*OJQJphh#oB*OJQJphhZ]B*OJQJphhbhMOJQJhbhl]OJQJh#oh#oOJQJh#oOJQJhbhwNOJQJh4B*OJQJphh4OJQJ"2H3p3r333344|44455&545j5556666666`7r7777777788899H9d999׹׹׹׹׮׹׹׹׌׹ׁvhbh)!iOJQJhbh8jOJQJhbh9%OJQJh:jh:jB*OJQJphh:jOJQJhbhMOJQJhbh>OJQJhbh OJQJh#oOJQJhbhNzOJQJhbhVOJQJh'OJQJhbh8hOJQJ+9999:&:*:R:z:::&;D;;;;<<<>>>>?D?@@DAAɾ|ph`hQhIh#oOJQJh{h{B*OJQJphhbBOJQJh{OJQJhB*OJQJphhOJQJhJOJQJhbhiOJQJhbhwNOJQJh3VB*OJQJphh3VOJQJh'OJQJhbhNzOJQJhbh8jOJQJhKgB*OJQJphhaRB*OJQJphhB'B*OJQJphhB'OJQJAAAAAABB"B*B4BRBBBBBBBCOJQJhbh9%OJQJhbhfyOJQJhbhwNOJQJhbh$OJQJhbh;=6OJQJhbh&6OJQJhbh$6OJQJ0KKL,LOJQJhbhUOJQJ!RR|SSSSSSSSSSST8TlT~TTTTTTTU8U|UUUUUUUU¶ݔݔynnfWhhB*OJQJphhOJQJhUh)!iOJQJhUhUOJQJhUOJQJhvfOJQJhbh)!iOJQJhbhYOJQJh(B*OJQJphh TB*OJQJphh TOJQJhZ4OJQJhbheNOJQJhbhuOJQJhbhUOJQJhOB*OJQJph UrV|VVVVVVVV:WFWPW\W^WnWWWWWWWXXX@XBXpXvXY`YjY|YY·«·}q}e}ZZZ Zhbh7 OJQJhNB*OJQJphh[/B*OJQJphhPihPiB*OJQJphhPiOJQJhbh)6OJQJhbh)OJQJhbhQ}66OJQJhbh)!iOJQJhbhQ}6OJQJhbh%.05OJQJhbhQ}65OJQJhbhiOJQJhZ4OJQJhOJQJ!YYYZDZFZHZdZZZZZZ [[L[N[x[[[[\J\N\P\\\^\~\\\umbbWbhbhOJQJhbhDeGOJQJh COJQJhbh)!iOJQJhbhO4OJQJhbhqF:OJQJhbhQ}6OJQJhbhzmOJQJh@OJQJhxVB*OJQJphhrhrB*OJQJphhrOJQJhbh7 OJQJhbh)OJQJhZEOJQJhbh8OJQJ\\\\0]D]X]b]f]t]]]]]]:^B^^^^^._0_X__`b`d````````ɾxmahbhx6OJQJhbhxOJQJhbhtOJQJhbhk45OJQJhbhn5OJQJhbhiOJQJh@OJQJh COJQJhNOJQJhbh0[OJQJhbhfOJQJhbh)|OJQJhbhZOJQJhbhOJQJhbhD OJQJ"```(a2a:atavaaaaaaab*bFbbbbbccccc,d߼ԁvjbVKhbh.OJQJhvfhvf6OJQJhvfOJQJhbhR 6OJQJhbhOJQJhbhR OJQJhIvB*OJQJphhc]B*OJQJphhaRB*OJQJphh%j3B*OJQJphh%j3OJQJh9OJQJhwOJQJhbh7S8OJQJhbh'OJQJhbhxOJQJhbhOJQJ,dHdldddddeeee f f^ffffffff:gpgggg@hBhfhhhrhhhàÕtlatVhbhNMOJQJhbhYOJQJhT%OJQJhbh3mkOJQJhbh#@OJQJhbh7S8OJQJhbhw@]OJQJhvfhw6OJQJh9hwOJQJh9hw6OJQJhwOJQJhbhR OJQJhbhY6OJQJh9OJQJhbh.OJQJhbhOJQJ hi"i*i6idiiiiiBjDjLjtjjjTk^kkkkl2l4l6lPlllll׶⮣⣮⏀thYMhXr2B* OJQJphphXr2hXr2B*OJQJphh B*OJQJphhB*OJQJphhDhDB*OJQJphhDB* OJQJphphwOJQJhbhOJQJhNOJQJhbh5~?OJQJhbhR OJQJhbhNMOJQJhbhw@]OJQJhbh#@OJQJhbh3mkOJQJh@^GOJQJlllllllmmmnn0n>n@nnnnnnnnn6oyyyyyzz z2z4z8zBzNzzz{{{{|H|R|||||}}D~յխՙՙՙՆ{{p{ehbhYOJQJhbhOJQJhbhOJQJhbhdEOJQJhZ4OJQJhlOJQJhKgB*OJQJphhKgOJQJhbh/OJQJhbh6OJQJhvf6OJQJhbhOJQJh-9OJQJhbhmYOJQJhvfhmY6OJQJ%D~~DP"@P\h *zٷzod\hKgOJQJhbhupOJQJhbhOJQJhbhh*OJQJhbh ZOJQJh3kcOJQJhbhDOJQJhZ4OJQJhbhD5OJQJhbhiOJQJhg5hg5B*OJQJphh4NOJQJhg5OJQJhD6MB*OJQJphhD6MOJQJhbh *OJQJ"{pp֔ڭd<pZPdf $d(a$gdh $d(a$gdE $d(a$gd&0N.4bdx҆ ,.ȇڇ܇ TXdrt8:lnpͫ՟ՋՀxlh{bB*OJQJphh{bOJQJhbho OJQJhOJQJhbhup6OJQJhbho 6OJQJh3B*OJQJphhbh=TOJQJhbh0iOJQJh3OJQJhbhupOJQJh3kcOJQJhbhDOJQJhKgB*OJQJph(DnxzŠ̊L4`<Vƾ賨}rg\gQhbh !OJQJhbhtBOJQJhbhhOJQJhbhOJQJhbh6OJQJhbhh*6OJQJhbh=TOJQJhOJQJhbhOJQJhbhh*OJQJho#{OJQJhbh0iOJQJhbhmY6OJQJhbhmYOJQJhbhDOJQJhbhD6OJQJVnpjp|$bdfؐڐސdrΑޒHʾݳҳznfn[hbhtBOJQJho#{OJQJhbhD6OJQJh'h'B*OJQJphh@^GB*OJQJphh'OJQJhbh=TOJQJhbh0iOJQJhbhDOJQJhB*OJQJphhOJQJhbho OJQJhbhhOJQJhbh7MOJQJhbh !6OJQJ ΔДҔԔ֔ڔ(r|̗ؖhDFHvȼ⢗{og[O[h5B*OJQJphhMB*OJQJphhMOJQJhB*OJQJphhOJQJh5OJQJhbhD6OJQJhbh !OJQJhbh=TOJQJhhB*OJQJphh@^GB*OJQJphhhDB*OJQJphhbhOJQJhbhDOJQJhbho OJQJhOJQJ026HJjl*,0>@^b&(̡ĹĹĮĮĮĹĹxĹmhbhHOJQJhOB*OJQJphh?h?B*OJQJphh?OJQJheOJQJhbhGOJQJhbhhOJQJhbhDOJQJhbhOJQJhMB*OJQJphhB'B*OJQJphh5B*OJQJphhB*OJQJph&Ȣ<VXʣ4DǸߘuj_TI_T>hbh&*OJQJhbh OJQJhbhOJQJhbh[2OJQJhbh#@OJQJhbhnOJQJhbh[25OJQJhbhn5OJQJhR9OJQJhIvB*OJQJphh@^GB*OJQJphh@^Gh@^GB*OJQJphh@^GOJQJheOJQJhwdOJQJhbhDOJQJhbhOJQJhbh5?1OJQJDĤƤԤ֤ *L^|lܦZdfhl§߲߲ߜ{{pԜh{hwdOJQJhbh3OJQJhbhOJQJhbhOJQJhbhjOJQJhbhpOJQJhbh'_OJQJhbha>sOJQJhbh6OJQJhbh}zOJQJhbhdNOJQJhbh[2OJQJhbh&*OJQJhbhOJQJ&§FHJjlnT~ȩ̩>Tj,PbƫЫø}rrg\PHhwdOJQJhbh6OJQJhbhOJQJhbh&*OJQJhbh'_OJQJhLB*OJQJphhLOJQJhbh OJQJh=B*OJQJphh=OJQJhOJQJhbhlOJQJhbhHOJQJhbhpOJQJh)BB*OJQJphh)BOJQJhbhOJQJhf>OJQJJPRTbhȬʬ Rbdvԭ֭حڭ :@vҮǼǩǞDZ豓|qfݱ҈|hbha>sOJQJhbhLOJQJhbh@6OJQJhbh@OJQJhbh'_OJQJhbh9OJQJhwdOJQJhbh]OJQJhbhm{OJQJhbh[2OJQJhbh&*OJQJhbh OJQJhbhOJQJhbh6OJQJ'.:@Xȯ$&P`btxư ӽӽӽ꽛ӐzrchuhuB*OJQJphhwdOJQJhbh OJQJhbhxOJQJhbh'_OJQJhbhZOJQJhbh@6OJQJhbhVOJQJhbh@OJQJhbh&*OJQJhbhpOJQJhbh 6OJQJhbh OJQJhbh !OJQJ# <>BƲPrܳ޳@tɾɨɨɝԒ~r~g_gTghbhOJQJhJlOJQJhbhf~OJQJhg5B*OJQJphh74B*OJQJphh74OJQJhbhHOJQJhbhRQlOJQJhbhKOJQJhbhbOJQJhbhOJQJhbhVOJQJhwdOJQJhuOJQJhuhuB*OJQJphh}&B*OJQJph4F`b\rbdfи(*P`dn~̹ *x||q|f|[||hbh2l!OJQJhbhbOJQJhbh|OJQJhbhNOJQJhbhBTOJQJhbhb:OJQJhbh;csOJQJhbhRQlOJQJhbhVOJQJh$h$6OJQJhJTVOJQJhJTVhJTVB*OJQJphhdrhdrB*OJQJphhdrOJQJh$OJQJ#xܺ08Z\vF\nƽ"}rrfrhbhb:6OJQJhbhc34OJQJhbhdNOJQJhbh9&OJQJhbhbOJQJhbhRQlOJQJhIvB*OJQJphh B*OJQJphh OJQJhbhNOJQJhbhKOJQJhbhBTOJQJhbh;csOJQJhbhb:OJQJ$"6^tvܾ *,V`fڿܿ޿6<l",JLT\b꾳ߨɝꂍwߝl߾hbhRQlOJQJhbh|OJQJhbhKgOJQJhKgOJQJh3OJQJhbhbOJQJhbh2OJQJhbh9&OJQJhbh&jOJQJhbh!OJQJhbhNOJQJhbhKOJQJhbhc34OJQJhbhbOJQJ*X|rt~.:JL¶~sh~h]~RJhNOJQJhbhOJQJhbhKOJQJhbh#iOJQJhbhkDOJQJhbh&OJQJhbh!OJQJhbh2OJQJhbh|OJQJ *hbhs4OJQJh5B*OJQJphh5OJQJhbhA@6OJQJhv^B*OJQJphhv^OJQJhbhbOJQJhbhA@OJQJL $\2bd$02ɾɳ꠫ԔzozoodYNdhbh*SOJQJhbhzOJQJhbh0qOJQJhbhOJQJhbhxOJQJh[/h|B*OJQJphh[/B*OJQJphhbhbOJQJhNOJQJhbh|OJQJhbhKOJQJhbhkDOJQJhbhDOJQJhbh&OJQJhbhOJQJhbhNOJQJDHXn $,.:VvԶti^ihbh2eOJQJhbh OJQJhbhOJQJhbhOJQJhbhzOJQJhbh9OJQJhbh,OJQJhbhHOJQJhbh WOJQJhbhV`6OJQJhNOJQJhbh0qOJQJhbh*SOJQJhbh@OJQJhbhOJQJ @Phx $(*,~ԾyymbWLALALhbh"%OJQJhbh~OJQJhbhROJQJhbhtOJQJhbh|5OJQJhbhi5OJQJhbhkL5OJQJhbhn5OJQJhbhiOJQJhbhs4OJQJhbhzOJQJhbh OJQJhbhYOJQJhbh,OJQJhbhOJQJhbh9OJQJhbh^OJQJNz68:<d.<>DR\f˴ˬˍ˂wlhbh0ZOJQJhbhIOJQJhbhb_OJQJhQu[OJQJh#oh#oB*OJQJphh"OJQJh#oOJQJhbhu]6OJQJhbhzhOJQJhbhu]OJQJh-2OJQJhbh"%6OJQJhbh~OJQJhbh"%OJQJ&f (8t*@tl`lQlh'hEB*OJQJphhEhE6OJQJhEOJQJhbhD OJQJhbhROJQJhbhOJQJh} tB*OJQJphhOB*OJQJphhXB*OJQJphhXOJQJhQu[OJQJhbh OJQJhbhzhOJQJhbhMOJQJhbhu]OJQJhbhs4OJQJHT~<Nd~ 8꩝ԕwhw`Uԩԩhbh)|OJQJh'OJQJhVdOhVdOB*OJQJphhVdOOJQJhbh2l!OJQJhbh!OJQJhQu[OJQJhbhzh6OJQJhbhzhOJQJhhB*OJQJphhhOJQJhbhi6OJQJhbhHOJQJhbh OJQJhbhiOJQJhbhEOJQJ LNjlnp~.0`v˵˪˵˒ֆzodYdNhbhwOJQJhbh-kiOJQJhbh2l!OJQJhbh+OJQJhbh+5OJQJhbh5OJQJhbhi6OJQJhQu[hM6OJQJhbhMOJQJhbh OJQJhbh)|OJQJhbhiOJQJhbhzhOJQJhhB*OJQJphhhOJQJhbhhOJQJ JtDPT`|F:󾳧Ҝݜݜʅݜyʜʜnhbh tOJQJhbh-ki6OJQJhbhf=vOJQJhh-ki6OJQJhbh-kiOJQJhbhP96OJQJhbhP9OJQJhbh0[6OJQJhOJQJhbh.OJQJhbhrOJQJhbhwOJQJhbhw6OJQJ*:<XZ "8HTNP(P02ϸϡwkwwwcwĬw[hOJQJhhOJQJhbh}36OJQJhbh}3OJQJh>:OJQJhbh}35OJQJhbhiOJQJhbhgOJQJhbh t6OJQJhbh"%6OJQJhbh tOJQJhbh"%OJQJhhh.B*OJQJphhhB*OJQJphhbh2l!OJQJ"2NR$^0NP"$@Z.:JRbvbxbbcNcxccɽ囏儛xvnbZZh&KOJQJhhB*OJQJphhhOJQJUhIvhIv6OJQJhbh tOJQJhIvB*OJQJphhIvOJQJhXh}3B*OJQJphhbhbOJQJhbB*OJQJphhXB*OJQJphh>:OJQJhe@ebe|eeeeeeff.f2fffŹŭtit^itit^SiH^hbhyOJQJhbhBOJQJhbh&fOJQJhbh#b)OJQJhbhROJQJhbhxOJQJhbhnOJQJhbh{Iz5OJQJhbhkL5OJQJhbh+5OJQJhbhn5OJQJhbhM5OJQJhbhiOJQJhbh}3OJQJhaRB*OJQJphh&KB*OJQJphfffffffg g(gNg^grgggggggg h:hh@hBhNhfhhhhhhhhi i itti^hbh#@OJQJhbh?OJQJhbh/OJQJhbh5>OJQJhJTVB*OJQJphhZ]B*OJQJphhZ]OJQJhbh!6OJQJhbh!OJQJhbh9OJQJhbh+4 OJQJhbhMOJQJhbhyOJQJhbh&fOJQJh8OJQJ$ iiNiniviiiiiiiijj*j,j2jdjfjjjjjjjk kkOJQJhIvB*OJQJphhIvOJQJh8OJQJhbhBOJQJhbhyOJQJ#l&l4l>lJlPlVlnlm,mHm\m|mm n"nlnnnnno,o.o2ooǼDZǦǼzޅސnbZODhbhBOJQJhbh&fOJQJh8OJQJhbh&f6OJQJhbh]6OJQJhbhgOJQJhbh0[OJQJhbh]OJQJhbhHOJQJhbhh OJQJhbhLOJQJhbhMOJQJhbh5>OJQJhbh9c6OJQJhbh?OJQJhbh?6OJQJhbh9cOJQJ>o@o`oooo ppp pTpVpXptpvpzp|ppppppVqqqqqqq rrˤ펃xpxeZxOhbhMOJQJhbhPOJQJhbh#b)OJQJhe0OJQJhbh5>OJQJhbh/OJQJhbh#@OJQJhbhT{OJQJhJTVOJQJhhB*OJQJphhhOJQJhbhBOJQJhbh]OJQJhbh]6OJQJhbh?OJQJhbh&fOJQJh8OJQJf|puDxxx|\nlv\z0tvx޲P0$d`YD(a$gdC& $d(a$gd&rRrTrZrtrvrrrrrrrrrs,s0sRs|ssttt$tOJQJhbhOJQJhbhMOJQJhbhh OJQJhbh#@OJQJhe0OJQJu uuuuuuuuu v.v6v8v:vxBxDx{sh]sssshbhtOJQJhbh/OJQJhe0OJQJhbh&fOJQJhbh 6OJQJhbhA@6OJQJhbh OJQJhbhM6OJQJhbhh OJQJhbhMOJQJhbhkLOJQJhhB*OJQJphhhOJQJhbh:OJQJhbhUOJQJ!DxxxxhyyyyZzzz{{{<|\|j|l|~|||,}^}$8np΂ăJLعحؖع؎wعldh xOJQJhbhFYOJQJhbhgOJQJhhB*OJQJphhhOJQJhbhuOJQJhpB*OJQJphhbhp6OJQJhbhD6OJQJhbh&LOJQJhOJQJhbhDOJQJhbhD5OJQJhh:CJOJQJaJ#LƅNȊƋҋ؋$Fh8TVXZ\Ծ߶߶߮{{ocXhbh&LOJQJh,B*OJQJphhOB*OJQJphh2B*OJQJphhBB*OJQJphhHwB*OJQJphh033h033B*OJQJphh033OJQJhBkOJQJhbhFYOJQJhbhuOJQJhbhDOJQJhOJQJh#*B*OJQJphh xB*OJQJph!\@hvx 8X`̐ΐАҐdhøzrjrjbjbVbjbh h 6OJQJh OJQJhIAOJQJh*NOJQJh*Nh*N5OJQJhiOJQJhB*OJQJphhOJQJhhDOJQJhbhFYOJQJhbhDOJQJhbh&LOJQJhpB*OJQJphhpOJQJhbhuOJQJhbhOJQJhvOJQJ hvlnΖLP:hjlnz|Ǽyjy_O?Ohhn:CJOJQJaJhh8^0:CJOJQJaJhh*NOJQJh"h"B*OJQJphh"OJQJhbhe06OJQJhbhe0OJQJh/%B*OJQJphh/%OJQJh*qOJQJhIAOJQJhe0he0OJQJhCVEOJQJh*NOJQJh*Nh*N5OJQJh h*NOJQJh OJQJh 6OJQJ|dvΝ ,VBDN:BTlprt׸ĭĭĭāČvānh[/OJQJhbhf.OJQJhbhQTOJQJhbh-kiOJQJhbhuOJQJhbhROJQJhbh%OJQJhXahXa5OJQJhXaOJQJhbhFYOJQJhbh}hYOJQJhh:CJOJQJaJh:CJOJQJaJ'ؠڠܠ6f<DZ\~ƢȢ*<ԣ֣ 0ʿʿʿʇ|qeqYYNhbh`OJQJhbhFY6OJQJhbh$D6OJQJhbh$DOJQJhbhWzOJQJhbhFYOJQJhXahXa5OJQJhbhnOJQJhbh-kiOJQJhbh9OJQJhbhA[OJQJhXaOJQJhbh*o|OJQJhbh%OJQJhbhQTOJQJh[/B*OJQJph0p֤ؤ <ҥԥHJL^ĦƦʦҦ$<>XrvxzԾ߾ɶ~~~s~~k_~ɟh/%B*OJQJphh/%OJQJhbhqOJQJhbh)|OJQJhbh?OJQJhbh0[OJQJhbhWzOJQJhhB*OJQJphhhOJQJhbh]]OJQJhbh$DOJQJhbhD OJQJhbhFYOJQJhbh`OJQJhbh&LOJQJ"zҨب(Tfhکh ʾʳʌ|obWOWGhB6|OJQJhL OJQJhL hL OJQJhu:CJOJQJaJhB6|:CJOJQJaJhL hL :CJOJQJaJhbhDOJQJhr[OJQJh/%B*OJQJphh/%OJQJhbhqOJQJhbh)|6OJQJhbh)|OJQJhbh?OJQJhbh$DOJQJhXaOJQJhXahXa5OJQJ2JƬ,.ҭޭ̮rtvx޲ NP`γż}maUhbha5OJQJhbhi5OJQJhhD:CJOJQJaJhhQ3:CJOJQJaJh:CJOJQJaJhha:CJOJQJaJh:OJQJhzn5OJQJh&5OJQJhL hL :CJOJQJaJhL OJQJh'1OJQJh)LOJQJhB6|OJQJhL hL OJQJγгҳԳֳ8^JL *$&6Dܹlxؼ(*Ⱦ*x|\h±ҦšҎҎҎҎ҂zzzzzh4&OJQJhL ha6OJQJhbha6OJQJhL hL 6OJQJhbhsOJQJ hbha5B*OJQJphhL OJQJhvfOJQJhbhaOJQJhhOJQJhhDOJQJhbhD5OJQJ/ht\fjVZ\v"Pj8NT¶ªžΆznbzhB*OJQJphh &B*OJQJphhB*OJQJphhdB*OJQJphhB*OJQJphh}"B*OJQJphhT]B*OJQJphhu/iB*OJQJphhM B*OJQJphh/EB*OJQJphh4&OJQJhL OJQJhbhaOJQJhbh^9LOJQJ$TVXZ^`prBD`bdlʽ}}}k`T`LDh TOJQJhOJQJhdB h6OJQJhdB hOJQJ"h%:B*CJOJQJaJphhdB OJQJh&<hdB OJQJhdbh%:CJOJQJaJhdbhdb:CJOJQJaJhdb:CJOJQJaJhzn:CJOJQJaJhw2:CJOJQJaJh&L:CJOJQJaJh&haB*OJQJphh&B*OJQJph0XZ\^`r`bdBP  $`YD(a$gddB $<a$gddB $a$gd% $d(a$gd&$@vjL~Dbʿʿճʨճ՝ճՒՒʆ{p{p{d{phdB hd?c6OJQJhdB h5UdOJQJhdB hd?cOJQJhdB h6OJQJhdB h]OJQJhdB hf8OJQJhdB h$OJQJhdB hDn6OJQJhdB huOJQJhdB hOJQJhdB hDnOJQJhdB h TOJQJh TOJQJh Th T6OJQJ'~@B 6:,.4Pv .F·|p|hJTVhJTV6OJQJhJTVOJQJhDnOJQJhdB h]6OJQJhdB h]OJQJhdB hDn6OJQJh OJQJhdB hDnOJQJhdB hxVOJQJhxVhxV6OJQJhxVOJQJhOJQJhdB h6OJQJhdB hOJQJ( V~ ttD$."F  $`YD(a$gddB "h "Z:,Ln긬߸zodohdB h OJQJhdB h{bOJQJhdB hP6OJQJhdB hPOJQJh /hznKB* OJQJphph /B* OJQJphphdB hznK6OJQJhdB hznKOJQJh9OJQJhdB hDn6OJQJh OJQJhdB huOJQJhdB hDnOJQJhdB hJTVOJQJ"~4> 0\`02B0||tl`lU||||hdB hOJQJhh6OJQJhOJQJhDnOJQJhdB hDnOJQJhdB hwn6OJQJhdB hDn6OJQJhdB hwnOJQJhdB h TOJQJh Th T6OJQJh TOJQJhJ2OJQJhdB hJ26OJQJhdB hJ2OJQJhdB h{bOJQJhdB h{b6OJQJ!0pt0j.jn.hx46^"йsshhdB hVHOJQJhdB hDnH*OJQJhdB hp6OJQJhdB hpOJQJhhB* OJQJphphOJQJhdB hm'6OJQJhdB hm'OJQJhdB hwn6OJQJhdB hwnOJQJhdB hDn6H*OJQJhdB hDn6OJQJhdB hDnOJQJ%8:JtxR`" fj|~26ݽݲݛݽݓtݛhݛݛhdB hJd6OJQJh} th} tOJQJhU h} t6OJQJh} tOJQJhDnOJQJhdB hJdOJQJhdB hJ26OJQJhdB hJ2OJQJhdB hDn6OJQJh:QOJQJhdB hDnH*OJQJhdB hDnOJQJhdB hVHOJQJhdB hVH6OJQJ(  . (   v &ZLlH $`YD(a$gddB $<da$gd} t6T` L   . X  ( X  h    6   ݯyqeqZhdB h:jOJQJh:jh:j6OJQJh:jOJQJh82dOJQJhdB hD16OJQJhdB hD1OJQJhdB h82dOJQJhdB h*6OJQJhdB h*OJQJhdB hj6OJQJhdB hJ6OJQJhdB hJOJQJhdB hDnOJQJhdB hJdOJQJhdB hDn6OJQJ  " v  &zL@H&.Jǻdz~މމrgg\hdB h82dOJQJhdB h/l////00t0000001181111222&3(3,4}rd\Th cOJQJhDnOJQJhdB h6H*OJQJhdB hOJQJhdB hH*OJQJhdB hDnOJQJhdB h6OJQJhdB h.ZzOJQJhdB hOJQJhdB h-yOJQJhdB he+OJQJhe+he+6OJQJhe+OJQJh0/OJQJhdB hOJQJhdB h6OJQJ,44.505~55566666 7.7$8@88n99,:.:<<<<վyqb^PHhOJQJhi;:B*OJQJphh2h h2B* OJQJphphOJQJhdB h6OJQJhdB hOJQJhdB hDn6OJQJhdB hlOJQJhdB hDnOJQJhdB hDnH*OJQJhdB hDnOJQJhdB h6OJQJhdB hOJQJhdB h cOJQJh cOJQJh ch c6OJQJ<<<<<<@DDDDDDDDDDDDDDh]hgdr &`#$gd, $<a$gd% $<da$gd"g $<a$gd $dh<a$gdQz $`YD(a$gddB <<<<=D=^=`=r>>B?R?B>BpBvBBBZC\CbCBDDDDDDDDDDDDDDDDDβ|t|t|t|t|jdjd`hY>~ hY>~0JjhY>~0JUjhsYUhsY"h h%6CJH*OJQJaJh h%6CJOJQJaJh h%CJH*OJQJaJh h%CJOJQJaJh%6CJOJQJaJhCJOJQJaJh%CJOJQJaJh%jh%0JCJUaJhwQOJQJ%DDDDD $<da$gd"gh]hgdrDDDDDhwQOJQJhsYhY>~hrhY>~:CJOJQJaJ,1h. A!"#$% ^ 0002 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~_HmHnHsHtH@`@ NormalCJ_HaJmHsHtHDA`D Default Paragraph FontRiR  Table Normal4 l4a (k (No List 4U4 o0 Hyperlink >*ph4@4 rHeader  p#4 4 rFooter  p#.)@!. r Page Number>2> z0 Footnote TextCJaJ@&@A@ z0Footnote ReferenceH*BQB >Capple-converted-space<a< 0Footnote Text CharPK![Content_Types].xmlj0Eжr(΢Iw},-j4 wP-t#bΙ{UTU^hd}㨫)*1P' ^W0)T9<l#$yi};~@(Hu* Dנz/0ǰ $ X3aZ,D0j~3߶b~i>3\`?/[G\!-Rk.sԻ..a濭?PK!֧6 _rels/.relsj0 }Q%v/C/}(h"O = C?hv=Ʌ%[xp{۵_Pѣ<1H0ORBdJE4b$q_6LR7`0̞O,En7Lib/SeеPK!kytheme/theme/themeManager.xml M @}w7c(EbˮCAǠҟ7՛K Y, e.|,H,lxɴIsQ}#Ր ֵ+!,^$j=GW)E+& 8PK!Ptheme/theme/theme1.xmlYOo6w toc'vuر-MniP@I}úama[إ4:lЯGRX^6؊>$ !)O^rC$y@/yH*񄴽)޵߻UDb`}"qۋJחX^)I`nEp)liV[]1M<OP6r=zgbIguSebORD۫qu gZo~ٺlAplxpT0+[}`jzAV2Fi@qv֬5\|ʜ̭NleXdsjcs7f W+Ն7`g ȘJj|h(KD- dXiJ؇(x$( :;˹! I_TS 1?E??ZBΪmU/?~xY'y5g&΋/ɋ>GMGeD3Vq%'#q$8K)fw9:ĵ x}rxwr:\TZaG*y8IjbRc|XŻǿI u3KGnD1NIBs RuK>V.EL+M2#'fi ~V vl{u8zH *:(W☕ ~JTe\O*tHGHY}KNP*ݾ˦TѼ9/#A7qZ$*c?qUnwN%Oi4 =3ڗP 1Pm \\9Mؓ2aD];Yt\[x]}Wr|]g- eW )6-rCSj id DЇAΜIqbJ#x꺃 6k#ASh&ʌt(Q%p%m&]caSl=X\P1Mh9MVdDAaVB[݈fJíP|8 քAV^f Hn- "d>znNJ ة>b&2vKyϼD:,AGm\nziÙ.uχYC6OMf3or$5NHT[XF64T,ќM0E)`#5XY`פ;%1U٥m;R>QD DcpU'&LE/pm%]8firS4d 7y\`JnίI R3U~7+׸#m qBiDi*L69mY&iHE=(K&N!V.KeLDĕ{D vEꦚdeNƟe(MN9ߜR6&3(a/DUz<{ˊYȳV)9Z[4^n5!J?Q3eBoCM m<.vpIYfZY_p[=al-Y}Nc͙ŋ4vfavl'SA8|*u{-ߟ0%M07%<ҍPK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 +_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!Ptheme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] __  .&`v> p)L-029ABDH0KORUY\`,dhlot:xD~VD§ x"Lf:2cf il>oruDxL\h|0zγhT06 J ( -,4<DDwyz{|}~#$%&')*+,-./012345689;<=>@ABCEFGHJL{f0  <DDx(7:?DIK !8@0(  B S  ? DEdt "$-1bh XZxy./8ADLSXbcfotu *1;=BGKT]dj./01knt}0:bd<=EFLN(+01>ACFOS| : ;  & + - H I ^ _ v w  * + 4 ; Q U Z [ q r z |  ' 1 C E L M ] c m o t u  # < = c d m w  $'Z[_` &+-=DKMUYUZcefhnq (06?AXZemqt%&-.?BY^cdekrtyz%58eg  >@mnxz@FQUijz}  %&@A=Hbn~  )AC]gq|08?Aln|~:;Z\su  )+EFikux!%NW`oy'0yz  ( ) / 9 F J L U !!!!#!$!.!4!=!C!E!!!!!!!!!!! """'"n"v""""""""""""" ##;#N#}###########$$$$$"$*$7$9$=$>$B$C$g$l$q$v$$$$$%%%%"%.%9%?%M%Z%[%e%j%l%%%%%%%%%%%&&&&6&?&J&R&Z&[&`&c&k&z&&&&&&&&&&&&&''9'>'X'Y'_'a'g'i'j'm'''''''''''''''( ( (!(+(,(8(9(?(A(Z([(](^(((((())))#)$),)2)9)L)N)a)b)n)o))))))))))) **%*(*/*0*^*_*v*x*********+"+f+o+z+++++++++++,, ,1,2,E,M,W,_,{,|,,,,,,,,,,,,- - ---#-0-R-S---- ...$...6.@.`.g.z....//1/O/S/]/e/q/v/~////// 0"03090d0e0x0000001"1&1*1.101z1{11111112"2(2026292B2C2L2U2[2h2n2u2{2222333!3e3g3q3t3~333333333344r4|444444455'5)5>5@5Y5b5c5s5555555555566?6C6[6]666666666666666 7 7H7I7Q7Y7f7h7t7w7777888$8%8+848G8J8K8M8888888889 99999!9(9\9`9e9g9999999 ::$:%:):/:D:J:M:^:f:l::::;";$;;;;;;;;;;;;;<<<<<<<<<<==5=6=u=w===C>H>W>X>^>d>|>~>>>>>????2?=?J?K?i?j???????????????????*@,@2@7@9@F@@@@@@@@@"A$A7A=ADARAXA[AaAbA|A~AAAAAEBLBMBVB[B^BBBBBCCC C7C:CvCwCCCCCCCCCDD1D2D3D4D^DhDlDpDDDDDDDEE[E]EoErEEEEEEEEEZFcFgFkF>G?GPGXGlGnGGGHHHHHH"I#I$I5IIIKIIIIIKKKKKKKLLL L!L/L2LRLSLLLLLLLLLLL2M6MAMFMLMNMdMlMMMMMMMMMMMMMMMMM NN@NBNHNINbNcNjNkNrNtNNNNNNNNN6O7OuOvOOOOOOOOOOO#P%P5P7PAPGPJPTPPPPPPPrQzQQQQQQQQQQQ%R'R(R)RNRORQRWR^RfRpRrRzR{RRRRRRRRRBSISZSeSiSqSSSSSSSSSSSSSSSSSTT(T)T0T1TITJTwTxTTTTTTTTTUUUUUUUUUUUUUU@VIVRVXVVVVVVVVVVV WWWW#W+W1W7WWWWWXX/X2X3X4XOXPXhXiXXXXXXXXXYYAYBYYYYYYYYYYYYYZZ-Z.ZSZTZ[Z\ZZZZZ[[:[C[F[J[[[[[[[[[[[6\8\\\\\\\\\\\\]>]?]]]]]/^3^?^A^L^N^Q^W^^^^^^^^^^^__._/_N_P_Z_[_f_m_z_~___________``F`G`c`k`q`s`}``````````````aa+a,a;azDzEzJzKzLzMzfzrzzzzzzzzzzzzzzz{{{{){,{-{5{:{<{G{H{c{i{l{p{w{y{{{{{{{| ||$|J|L|s|t|||||||||||||||}}}}!}#}J}Z}a}c}e}l}}}}}}}~"~E~G~~~~~~~MU.06@MOW[58FHUVgh>G„˄΄ʅօޅ ')TUdf #.EPV_`eszˆƈ4<JLPV!,0LR\^eghiŠ͊23YZbh؋4= 67DEFG^h͍ԍ &(.1َڎ567>IMߏ2>Őʐ+,KL8?@O]fln|~ƒɒْ̒ے-.BFde78kluw{|ÔĔҔԔ#%OPbcij<=JMU`–Ŗ͖іxz %.:C[`cjƘǘ.BCDENOfmnrwx}ʙҙ֙ߙ 9<Lovx/7-4EJRT`jƞǞɞ$,GHO[]elpsyßΟПݟ %+16:EO\_cl #'+/68GJbd <=>@v|CFadjtģǣڣ .;mwͤϤڤۤ.035STcg}åɥͥWY!$RSpsw~ݧߧ#2¨ɨ˨IJMgɩѩ۩VXY`ijpruw۪ͪ %&?AQSTVs}ɫʫ '13ADW` )DGPRZabntѭ GKghٮݮCDUYsvMPY[cjkw}ذٰ6>EFW^̱ͱITUXղڲ޲79CDGNOW hi{ SU]b !"KL[]ce 9:?K͸иո޸9:NX¹ѹԹEMpv~ѺٺKSѻݻ7B[dtu¼˼KNTWĽTU/6  AEGOZ[,3<Cot)BCxz\^tu*,02?@Y[ny\^cksy~MNaiz} bdrs|~ ,24qs$'LM\^| 79CEZb 8:WY[]qrsz%& #$jlt~ IKY[^dfgsu78OS<>NPTV^cfnxz&,267:=BKMPXZ_!#)/FGqr~ >? ()01IKWYZ\de*0QS]^,-WXVWfj(*,3be{~ #IJ68FUVX9BahWg&8;AD!&BCDDFGGIJLMOPX[[]` qtJKmn, -   ( ) !!X'Y'1,2,~//2233\6]6I8J899;;@@CCoDpDjFkFLLMMRRTT1X2XYY]]__aaccgghgdiei7j8jjjkl,m-mmmqqzt{thuiu=z>z||!~"~;~<~NÖ́΄]^6756IJ-.<=9<noGH^_ĦŦ/2IJvw ^_ɫʫCD !ϭЭSTCDذٰEF߲CD abmn9:9:¹tuTU stBCtu?@MNrsrsLMNO ef%&#$ fg78AB./>?de]^VWIJOVXVWADFGIJLMOP]`""$)2), -2(26262C2[2n2{222f7t7#W1Wssssvv;z=z˄;<ɥt DGPPRUZZCsvMPYY[^cc߲a57#$$ f>RUVCDDGGPX[`""$)2), -2(26262C2[2n2{222f7t7#W1Wssssvv;z=z˄;<ɥt DGPPRUZZCsvMPYY[^cc߲a57#$$ f>RUDDFGGIJLMOP[[]`QFjv1t_T覠qmYz^N}X p>~/z!a~j808^8`0o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`OJPJQJ^J. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`5OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hH^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH. ^`B*o(ph. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH. ^`OJPJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hHQ p>~jv1^N}_Tqm!a~t6#q :mn21%@QaR Ws)|*67K%Q-]5=uF=yNMr\u]"% S:j  %/&5DH6=DPGl~)46S2 +4 R T X  /T 0b   8 D F S j ~ 8P Ig c02K ~%S;Vm{  3N:kOVWv&|s4Ryhv "$&(E:jEju'M<vfnSS8W`r``dA3f89;{@G0Ogx{|.Jxz.OPYY.b:CEbNI^2oGb u "wN 0N!e%(w==f>ROXf! "&'>c / dB H 8| !!F9!2l!my! ""}"^#x#$$w $^$+`$su$+,%/%9%B%T%c%z% &&I&b&m&t&fx&}&y7'n8'B'm'H(!(oR(a()P)?) )BB)X)Z)#b)!m)m)p)p)**#*F&*L+N+e+f+,,2,_],w,^-N-. . ..ke.f. /[/D/X/p/p00%.01X08^0e0ig0j0'1{(1{615?1D1O1r1}v12w222-2J2[2Xr23 3?3033)H3Q3%j3&4(4c3474O4k45` 5 *5-5U35>5g5x56V"6CR6V`6ry6Q}6Z 7767dF78 87I87S8 99)9-9@9F9:!:>:qF:!I:.;m.;9;A;%^;i;w;< <.<?<A=w=v >>2>?U?T?5~?{@N@#@T@s@y@-~@ASAXApAB)BbBtBZuC$DOhD2 E/EEZECVEdEFF9F&G`EGWUG@^GDeGgGjGLHJI" IpI3I6I@IJ!JYJgrJ6K#K?AKznKoKL!L)L 2L^9LkLD6MC:MaMyM3 NN*N4N6N2@N@NANUmN|Ny~NAOVdOgOON;PQ:Q[QrQwQRR!R?RKR'MRkSR-VReR%?S`SsS=TQTnlT)UcUVJTVaVHnVxVzVW*W=ZW^WXX XEXYX~X%YFY#bY}hYmYsYZZ Z0ZMZNZytZ,[0[A[r[Qu[8+\5\6\*;\].]w@])B]U]]]e]e]l]pp]u]v]0^^ ^A^I^-R^v^{^_'_t(___b_fg_(``1`[`)aHaIaXagbC#b#Rb{b}b c9cd?cQUc3kc*mcj|cwd dcdddd(d82d8st>s;csms} t tBtWttuguSDuGaunu vavf=vIv^vwww3wHwbvw x x#x)x.x1x4x/9x;x1Lx\xhxy6*y-yfyQzzz\Cz{IzNz.Zzwz}zo#{P/{T{W{w{X3|66|B6|G|*o|('}tE}~/~Y>~$b~f~\l~a | IA1`2DFBV,hCyZ|q{>046:A8h*68AMNU\hqltw7j&lz /A*NObuuxnL _>t Jn}g%[/QD&K ZjbXp#<<5@i{ lLZ[q Taj;!0u26{o IXl9&wQQq]xe,1?XJK7M!88RThlP!6L:!&,G?@Xhh#29~5K(2erx8k BD[^UrOL $Pd(jB1FNbm92LqNd&*,pD_f}'AT CXW[cdvpD%iL9,5M:-XH 8B\Qb3 Tv]^  -Obb+0@@jqm2L9vz!$00~bht%8^xE$4(Z.BkoM|'+@>CRU6z45MC&+,D08<tyzO~0%{0 +?Q:Yr+f*{%J5k;:<!"%2Z?E?^7*-59HPN"}3?N-[8hr-?6VHJlWz83a,5DJ] *BLbLQhrgwbp5> UdwnEVMRa4&`Iot!$.IN&f9o&f4 R9_Ys59~{VDX*<HvA?LcZ4M4p {B9LF Tn["g !9\_+IS{ X9UtW zwE@BLNPSTUWYZ[\^_`abcdfinpqrs_ $&*.0248:<BDFHJLNPRTZ\^dfhjlnprxz|~bUnknownG* Times New Roman5Symbol3. * Arial7.{ @CalibriA. Trebuchet MS?= * Courier New;WingdingsA BCambria Math"1  ;nr  (Tursko IPU) Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry F0PbI1TableN٪WordDocument .SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8MsoDataStore`bI@bIDYR1GPWHM==2`bI@bIItem PropertiesUCompObj y   F'Microsoft Office Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q