Pregled bibliografske jedinice broj: 815845
Epidemiologija i klinička važnost plućnih infekcija uzrokovanih netuberkuloznim mikobakterijama
Epidemiologija i klinička važnost plućnih infekcija uzrokovanih netuberkuloznim mikobakterijama, 2014., doktorska disertacija, Medicinski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 815845 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Epidemiologija i klinička važnost plućnih infekcija uzrokovanih netuberkuloznim mikobakterijama
(Epidemiology and clinical relevance of nontuberculous mycobacteria isolated from pulmonary samples in Croatia)
Autori
Janković, Mateja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Medicinski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
11.07
Godina
2014
Stranica
85
Mentor
Samaržija, Miroslav
Ključne riječi
netuberkulozne mikobakterije; plućna mikobakterioza; mikrobiološki kriterij
(nontuberculous mycobacteria; nontuberculous mycobacteria pulmonary disease; microbiological criteria)
Sažetak
Uvod: klinička važnost netuberkuloznih mikobakterija (NTM) izoliranih iz uzoraka plućnog porijekla u Hrvatskoj nije u potpunosti poznata. Cilj: izračunati incidenciju izolacije NTM-a i plućne mikobakterioze, zabilježiti regionalne razlike i ocijeniti valjanost mikrobioloških kriterija pri postavljanju dijagnoze i praćenju pojavnosti bolesti. Materijali i metode: u istraživanje su uključeni svi državljani Hrvatske kod kojih je izolirana NTM u razdoblju između 2006. i 2012. godine. Za definiciju plućne mikobakterioze korišteni su mikrobiološki te cjeloviti kriteriji Američkog torakalnog društva iz 2007. godine. Rezultati: najčešće izolirane vrste NTM-a su Mycobacterium gordonae i M. xenopi, a klinički su najznačajnije M. avium complex, M. kansasii i M. xenopi. Prosječna godišnja incidencija izolacije NTM-a iznosi 3, 9 na 100 000 stanovnika, no unutar Hrvatske zabilježene su značajne zemljopisne razlike u samoj distribuciji NTM vrsta. Također, prosječna godišnja incidencija plućne mikobakterioze dvostruko je veća u obalnom u odnosu na kontinentalni dio Hrvatske (0, 32 naprema 0, 16), dok ukupna incidencija u Hrvatskoj iznosi 0, 22 slučaja na 100 000 stanovnika. Uvidom u medicinsku dokumentaciju i usporedbom valjanosti, nađena je dobra korelacija mikrobioloških i cjelovitih kriterija. Zaključak: raste incidencija plućne mikobakterioze u Hrvatskoj. Postoje značajne zemljopisne razlike u distribuciji vrsta NTM-a i incidenciji bolesti između obalnog i kontinentalnog dijela Hrvatske. Mikrobiološki kriterij ima značajnu ulogu u procjeni godišnje incidencije plućne mikobakterioze i praćenju pojavnosti bolesti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Medicinski fakultet, Zagreb