Naslov
Giovanni Vendramin i iluminacije u inkunabulama samostana sv. Frane u Šibeniku
(Giovanni Vendramin and Illuminated Incunables in the Conventual Franciscan Monastery at Šibenik)

Autori
Goja, Bojan

Izvornik
Ars adriatica (1848-1590) 5 (2015); 115-126

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, prethodno priopćenje, znanstveni

Ključne riječi
Giovanni Vendramin; Padova; iluminacije; inkunabule; samostan sv. Frane; Šibenik
(Giovanni Vendramin; Padua; illumination; incunables; monastery of St Francis; Šibenik)

Sažetak
U radu se analiziraju iluminacije u dvjema inkunabulama koje se čuvaju u samostanu Sv. Frane u Šibeniku. Naslovnica inkunabule Johannesa Dunsa Scotusa: Scriptum in quattuor libros Sententiarum Petri Lombardi (Johannes de Colonia et Johannes Manthen, Venecija, 1477.) ukrašena je kvalitetnim figuralnim i fitomorfnim iluminacijama. U kutovima dekorativnog okvira u gornjoj margini naslikani su čaplja i majmun. Okomiti dijelovi okvira ispunjeni su sa cvjetovima, listovima i bobicama u plavoj, zelenoj i boji ciklame te brojnim stiliziranim zlatnim cvjetovima čička. Središnji dio okvira u donjoj i gornjoj margini ispunjen je sa simetričnim gustim mesnatim listovima u plavoj, zelenoj, ljubičastoj i boji ciklame te ponekim stiliziranim zlatnim cvijetom čička. U sredini je naslikan i grb sa poljem vodoravnom linijom podijeljenom na gornju crvenu i donju polovicu bijele boje. U kutovima su dva krilata putta. U rukama drže crvene vrpce, oko vrata imaju ogrlicu od crvenih koralja a na stopalima klasične sandale. Prikazani su u ogoljelom pejzažu sa tek jednim uspravljenim deblom osušenog stabla. Stjenovito tlo oštro odrezanih rubova posuto je sitnim kamenjem. Krilati putti karakteristične tipologije, oblikovanje krajolika i gusta lisnata dekoracija koja ispunjava okvire u gornjoj i donjoj margini pokazuju izrazite sličnosti sa radovima Giovannija Vendramina, istaknutog predstavnika padovanske renesansne minijature, kojemu se, uz moguću suradnju radionice i suradnika, može pripisati i naslovnica šibenske inkunabule. Na prvom mjestu treba spomenuti iluminacije početne stranice (c. 4v) Antifonara u Ferrari gdje je u oslikavanju slobodnih površina dekorativnog okvira korišten jednaki tip lisnate dekoracije poput onoga prikazanog u gornjoj i donjoj margini šibenske inkunabule. I ovdje su zaigrani putti obuveni u klasične sandale a oko vrata imaju ogrlice od crvenih koralja. Zaigrani putti identičnih fizionomija, koji u rukama drže vrpce, oko vrata imaju ogrlice od crvenih koralja a na stopalima klasične sandale, mogu se pronaći i na fol. 2r. u inkunabuli Marka Tulija Cicerona, Orationes (Venecija, Christophorus Valdarfer, 1471., Philadelphia, The Rosenbach Museum and Library, Inc 471ci). I ovdje je u škrtom krajoliku naslikano jedno suhonjavo stablo a tlo je posuto sitnim kamenjem. Jednaki nestašni putti nalaze se i na naslovnici inkunabule Marka Tulija Cicerona, Tusculanae Quaestiones (Venecija, N. Jenson, 1472., London, British Library, C.1c.10, fol. 1). Krajolik je također realiziran na identičan način. Dobar su primjer za usporedbu i krilati putti postavljeni na konstrukciji all'antica s arhitektonske naslovnice rukopisa Jacopa Camphore, De immortalitate animae (London, Brittish Library, MS Add. 22325). Stranice kojima započinju prva i treća knjiga djela Gaja Julija Cezara, Commentariorvm de bello Gallico (Milano, Antonius Zarotus, 1477.) u lijevoj i gornjoj margini ukrašene su dekorativnim okvirima sa motivom bijelih stabljika vinove loze na crvenoj, zelenoj i plavoj podlozi posutoj sa bijelim točkicama. Dekoracija se pruža i izvan ornamentiranog okvira te obuhvaća i zlatom izrađene inicijale „G“i „C“. Iako dekorativni okviri nisu sasvim dovršeni može se ustvrditi da su vrlo vješto i kvalitetno izrađeni. Takav tip dekorativnog okvira često je koristio i Giovanni Vendramin a šibenski primjerci sasvim su bliski nekim njegovim radovima, naročito onima rađenima za padovanskog biskupa Jacopa Zena (Padova, Biblioteca Capitolare).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA